Erdogan je vodio u prvom krugu sa 49,5 posto glasova, u odnosu 44,9 posto za Kilicdaroglua, što je izazvalo frustraciju u zapadnim krugovima.
Sve se to odrazilo i na izvještavanje u njihovim medijima.
Erdogan je potvrdio, u intervjuu za CNN prošlog četvrtka, da će “nastaviti nekonvencionalnu politiku rezanja kamatnih stopa kako bi smanjio visoku inflaciju ako pobijedi u drugom krugu”.
U nastavku donosimo pregled pokazatelja koji izazivaju strepnju Zapada od Erdoganove pobjede, razloge zapadne zabrinutosti zbog njegove nekonvencionalne ekonomske vizije, faktore snage i slabosti te vizije, te šta je to njegova Partija pravde i razvoja (AKP) postigla od 2002. godine.
Strahuju li investitori i finansijska tržišta od Erdoganove pobjede?
Od kako je najavljeno održavanje drugog kruga izbora, u svjetskim medijima su počeli kružiti izvještaji koji su “upozoravali na vraćanje na prijašnje ekonomsko upravljanje i na nastavak Erdoganove ekonomske politike”, nakon što su očekivali da će se od pojedinih odustati u slučaju pobijede Kilicdaroglua.
Agencija Reuters citirala je Jona Harrisona, generalnog direktora Odjela za studije tržišta u razvoju u privatnoj bankarskoj kompaniji TS Lombard, koji je kazao kako je “Erdoganova politika učinila Tursku gotovo nepoželjnom za ulaganje”.
Agencija za kreditni rejting Fitch također je upozorila da će se politička i ekonomska neizvjesnost nastaviti barem do drugog kruga.
S obzirom na trenutni rejting zemlje “B/negativan”, naznačila je da će fokus biti usmjeren na to hoće li nakon izbora politike koje se slijede biti pouzdanije i dosljednije.
Zašto se Zapad boji Erdoganove nekonvencionalne ekonomske vizije?
Abdulmuttalip Arpa, ekonomski stručnjak i šef odsjeka za ekonomiju na Univerzitetu Istanbul Sabahattin Zaim, smatra da su Erdogan i Zapad došli do prekretnice nakon neuspjelog pokušaja puča 2016. godine.
Arpa je rekao da je “Erdoganova politika prije toga bila u skladu sa zapadnom vizijom, a investicije su tekle kao rezultat političke stabilnosti u periodu između 2002. i 2016. godine, što se odrazilo na ekonomsku stabilnost”.
“Međutim, Erdogan je poslije 2016. godine, posebno nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti 2018. godine, nastojao postići nezavisnost turske ekonomije povećanjem domaće proizvodnje i, u skladu s tim, povećanjem izvoza te smanjenjem uvoza i potrebe za stranim valutama.”
“Ovo se kosi s interesima Zapada, koji želi da Turska ostane ovisna o njima slijedeći (tradicionalne) politike povećanja uvoza u odnosu na izvoz (a time i smanjenja proizvodnje), oslanjajući se na strane valute i podižući kamate kako bi održala tečaj lire”, kaže Arpa.
Snaga i slabosti turskih ekonomskih performansi u posljednjih pet godina?
Od sredine 2018. godine, što označava početak naglog pada vrijednosti turske lire u odnosu na strane valute, Turska se suočava s ekonomskom krizom, koja se pogoršala u posljednje tri godine, nakon posljedica pandemije korona virusa, ruske invazije na Ukrajinu te štete nastale nakon zemljotresa koji je pogodio zemlju u februaru.
Kamata, valuta i inflacija
Prema Svjetskoj banci, Turska pati od “nedostatka makrofinancijske stabilnosti od 2018. godine i visoke stope inflacije”, a odatle dolazi i do porasta cijena i pada kupovne moći lire.
Turska lira je pala posljednjih dana na “rekordno nizak nivo” od 19,80 u odnosu na dolar.
Valuta je izgubila 44 posto vrijednosti 2021. godine i 30 posto 2022. godine, u svjetlu smanjenja kamatnih stopa uprkos visokoj inflaciji, kao dio Erdoganove nekonvencionalne strategije.
S druge strane, Erdogan u svojim govorima opisuje kamate, kurs lire i inflaciju kao “trokut zla” i naglašava da su svi “u zemlji i inostranstvu uvidjeli da se Turska neće pokoriti ovom trokutu”.
Prema Centralnoj banci Turske, stopa inflacije dosegla je 45,48 posto, kamatna stopa 8,50 posto prošlog mjeseca, a planirano je održavanje sastanka o kamatnoj stopi tri dana prije drugog kruga izbora.
Arpa pripisuje pad lire političkoj i ekonomskoj nestabilnosti i pribjegavanju kupovini stranih valuta, dok je rast inflacije pripisao skupim računima za uvoz energije (kako bi se zadovoljilo 95 posto tadašnjih potreba zemlje), posebno u vrijeme pandemije korona virusa.
Dugovi i devizne rezerve
Tri dana nakon prvog kruga izbora dionice banaka i državne obveznice denominirane u dolarima pale su, a trošak osiguranja turskog duga od neizmirenja obaveza je porastao, s obzirom na pad kreditnog rejtinga zemlje i deficit tekućeg računa Turske.
Devizne rezerve također su pale na rekordne nivoe sedmicu prije izbora, dosegnuvši 60,8 milijardi dolara.
Što se tiče pitanja duga, turski stručnjak očekuje da će naredna Erdoganova vlada usvojiti politiku rezova kako bi se s njim nosila, ističući da će politička stabilnost u narednom razdoblju omogućiti dovođenje investicija kako bi se isti mogli otplatiti.
Smanjenje rezervi Arpa pripisuje državnoj potrošnji u suočavanju s krizama koje su pogodile zemlju, od korona virusa do zemljotresa, uz napore Centralne banke Turske da podrži liru i stabilizira kurs.
Stopa rasta i nezaposlenost
Prema Turskom zavodu za statistiku, domaća ekonomija porasla je za 5,6 posto u 2022. godini, premašivši očekivanja.
Nasuprot tome, rast je usporio na 3,5 posto u posljednjem kvartalu te godine.
“Stope rasta općenito rastu, a turska ekonomija se obnavlja i karakteriziraju je visok kvalitet, raznolikost proizvodnje, upotreba modernih tehnologija, veliki broj mladih i kvaliteta obrtnika. Prema tome, postoji trend da tursko tržište bude alternativa kineskom”, kazao je Arpa.
Dok opozicija optužuje vladu za “neuspjeh u borbi protiv nezaposlenosti”, Arpa objašnjava da je ona “dostigla 10 posto, prema posljednjim podacima u martu, no tu su i hiljade radnih mjesta koja se svakodnevno nude”.
Kako će se vlada suočiti s tim problemima?
Prema turskom stručnjaku, vlada je usvojila tri mjere za suočavanje s krizama.
Omogućeno je otvaranje računa za ”depozite u turskim lirama zaštićene od fluktuacija kursa” krajem 2021. godine.
Time se garantira da vlasnik depozita u lirama neće postati žrtva fluktuacija kursa te da će dobiti prijavljene kamate, uz razliku u cijeni u dolarima između vremena uplate i isplate. Intenziviranje pronalazaka izvora energije kako bi se smanjila ovisnost o njihovom uvozu.
Erdogan je nedavno već objavio da je njegova zemlja otkrila nalazište prirodnog plina u Crnom moru, nafte u regiji Gabar u provinciji Sirnak i otvaranje ogromnih polja solarne energije u provinciji Konya.
Redovno povećanje minimalne plate u javnom i privatnom sektoru, a idućeg jula povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru doseći će 45 posto (kako je najavio Erdogan, a iznosit će minimalno 15.000 lira ako pobijedi), odnosno manje od očekivane stope inflacije u to vrijeme, kako građanin ne bi bio žrtva.
Kakve je rezultate ostvario AKP od 2002. godine?
Turska je, prema Svjetskoj banci, na 19. mjestu među najvećim ekonomijama u svijetu, s bruto domaćim proizvodom (BDP) od 906 milijardi dolara.
Turska, članica Grupe 20, ostvarila je ambiciozne reforme i uživala visoke stope rasta u periodu između 2006. i 2017. godine, što je državu gurnulo na više nivoe iznadprosječnih prihoda i smanjilo siromaštvo.
S druge strane, Arpa je istaknuo da je nivo primanja građana u Turskoj prije 2002. godine bio skroman, ali je BDP po glavi stanovnika porastao sa tadašnjih 3.641 dolara na 9.661 dolara u 2021. godini, piše Aljazeera