Komisija je također finalizirala prijedloge za nacrt pregovaračkih okvira s Ukrajinom i Moldavijom, a koji će biti dostavljeni Vijeću.
Na zahtjev Evropskog vijeća, Komisija Vijeću predstavlja izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine. Kako je navedeno u izvještaju, od odluke Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini u decembru 2022. godine, javno iskazana posvećenost političkog rukovodstva strateškom cilju evropskih integracija donijela je iskorake po važnim reformama, kao i pozitivne rezultate.
Bosna i Hercegovina je pokazala snažnu opredijeljenost za iskorake u dugo iščekivanim reformama, poput usvajanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je poduzela značajne korake na unapređenju pravosudnog i tužilačkog sistema, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i terorizma i poboljšanju upravljanja migracijama, uz odobrenje pregovaračkog mandata za Statusni sporazum s Frontexom.
Bosna i Hercegovina je postigla i očuvala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što je ne samo značajan pozitivan korak, već i ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja, objavila je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
U svjetlu rezultata postignutih od 2022. godine, Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina ostvarila neophodan nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu sa izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Vijeću o napretku koji Bosna i Hercegovina ostvari na realizaciji ovih koraka.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istakla je da je Bosna i Hercegovina napravila impresivne iskorake nakon naše odluke o kandidatskom statusu.
“Za nešto više od godinu dana postignut je veći napredak nego tokom čitave decenije. Jasno je da je za pridruživanje Uniji potreban još i veći napredak, ali je zemlja pokazala da je u stanju ispuniti kriterije za članstvo i ostvariti težnje svojih građana da budu dio naše porodice. Iz tog razloga Vijeću preporučujemo otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Isto tako preporučujemo da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu sa izvještajem Komisije. Spremni smo podnijeti izvještaj Vijeću o napretku koje Bosna i Hercegovina ostvari na realizaciji ovih koraka. Budućnost Bosne i Hercegovine je u našoj Uniji”.
Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi kazao je da sada, više nego ikada, proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u zajednički prosperitet i sigurnost na cijelom evropskom kontinentu.
“Bosna i Hercegovina je naporno radila kako bi iskoristila istorijsku priliku. Kandidatski status donio je prijeko potrebnu dinamiku koja se mora nastaviti. Posvećenost zemlje evropskom putu pretočila se u opipljive rezultate, a otvaranje pregovora je pravedna potvrda nezapamćene realizacije kritične mase reformi. Naša poruka je jasna. Vrata Unije su širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu i to bi trebalo potaknuti dalje ključne reforme u skladu s pravilima i standardima EU-a na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Za dalje korake na evropskom putu Ukrajine i Moldavije, Komisija danas predstavlja nacrt pregovaračkih okvira i također će izvijestiti Vijeće o napretku koje su ove dvije zemlje ostvarile u realizaciji preporuka iz izvještaja Komisije o proširenju od 8. novembra”, kazao je.
Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell također je pozitivno ocijenio preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.
“Današnja preporuka za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom šalje važnu poruku podrške svim njenim građanima i jasan signal posvećenosti EU-a evropskoj perspektivi zemlje, kao jedinstvene, cjelovite i suverene Bosne i Hercegovine. Potrebno je nastaviti s pozitivnom dinamikom na reformskom putu Bosne i Hercegovine. U borbi za svoju opstojnost već preko dvije godine, Ukrajina je iskazala izuzetnu otpornost i posvećenost i ostvarila značajan napredak na svom evropskom putu. Uprkos suočavanju sa hibridnim napadima Rusije, Moldavija je ostvarila dalji napredak u pristupnim reformama i pokazala impresivnu otpornost. Predstavljanje nacrta pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju je korak naprijed u tom procesu”, rekao je.
Komisija je također danas Vijeću predstavila prijedloge za nacrt pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju nakon odluke Evropskog vijeća iz decembra 2023. o otvaranju pregovora s obje zemlje i podnijet će usmeni izvještaj Vijeću o napretku koji su obje zemlje postigle u odgovoru na preporuke iz izvještaja Komisije o proširenju od 8. novembra.
Pregovarački okviri utvrđuju smjernice i principe za pristupne pregovore sa svakom zemljom kandidatom. Nacrti okvira koje priprema Evropska komisija sastoje se od tri dijela i to principa koji uređuju pristupne pregovore, suštinskih tema pregovora i pregovaračkog postupka. Cilj pregovora je da Ukrajina i Moldavija usvoje pravnu stečevinu EU-a u cijelosti i osiguraju cjelovitu primjenu i provedbu pravne stečevine.
Nacrt pregovaračkog okvira temelji se na iskustvu iz prethodnih ciklusa proširenja i tekućih pristupnih pregovora, a integrišu revidiranu metodologiju proširenja, te uzimaju u obzir dalji razvoj i novine iz pravne stečevine.
Sada je na Vijeću da započne s internim razmatranjima dostavljenih materijala. Nakon što Vijeće usvoji pregovaračke okvire, rotirajuće Predsjedništvo Vijeća Evropske unije predstavit će usaglašeni zajednički stav EU-a na prvoj međuvladinoj konferenciji sa svakom od zemalja, što će označiti formalni početak pristupnih pregovora. U toj fazi javno se i objavljuju pregovarački okviri.