Poređenja radi, broj izdatih dozvola približan je broju stanovnika Modriče, Novog Grada ili Dervente, računajući cjelokupna administrativna područja ovih lokalnih zajednica, zajedno sa seoskim naseljima, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine.
Naime, državljani Bosne i Hercegovine i dalje su na prvom mjestu po broju izdatih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH) za prvih deset mjeseci ove godine.
Prema tim podacima, državljanima BiH izdate su 23.914 dozvole za boravak i rad, čime je Bosna i Hercegovina zadržala vodeću poziciju među državama iz kojih dolaze strani radnici u Hrvatsku.
Na drugom mjestu nalaze se Filipini sa 20.740 izdatih dozvola, dok je Srbija sa 20.646 dozvola zauzela treće mjesto. Slijede Nepal sa 18.902 i Sjeverna Makedonija sa 10.839 izdatih dozvola.
Među deset država čiji su državljani dobili najveći broj dozvola nalaze se još Indija sa 8.287, Uzbekistan sa 6.258, Kosovo sa 4.844, Egipat sa 2.611 i Albanija sa 2.291 dozvolom.
Kada se pogledaju podaci za prvih devet mjeseci ove godine, prema kojima su radnicima iz BiH izdate 22.565 dozvole za rad, što je gotovo 12 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, primjetan je pad broja radnih dozvola za državljane BiH.
Podaci potvrđuju da radnici iz regiona, ali i azijskih zemalja, i dalje čine značajan dio strane radne snage na hrvatskom tržištu rada.
Posebno je zanimljivo da, uprkos smanjenju broja dozvola u odnosu na prošlu godinu, državljani BiH i dalje čine najveći dio stranih radnika kojima Hrvatska izdaje dozvole za boravak i rad.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske (RS) Zoran Škrebić izjavio je za Nezavisne novine da je teško izdvojiti samo jedan razlog zbog kojeg se mijenjaju trendovi zapošljavanja radnika iz BiH u Hrvatskoj, ali da se posebno izdvajaju dva faktora: zapošljavanje radnika iz azijskih zemalja i smanjena privredna aktivnost u proizvodnom sektoru.
Kako je naveo, Hrvatska je izdala veliki broj radnih dozvola državljanima zemalja poput Nepala, Bangladeša i Indije, a radnici iz tih država sve su prisutniji u turističkom, uslužnom i ugostiteljskom sektoru.
S druge strane, radnici iz BiH i Republike Srpske koji odlaze na posao u Hrvatsku uglavnom su angažovani u proizvodnim djelatnostima. Međutim, zbog krize u Evropskoj uniji, pojedine proizvodne kompanije u Hrvatskoj smanjuju obim proizvodnje, premještaju poslovanje ili otpuštaju radnike.
– Dva glavna razloga su, u suštini, radnici iz drugih zemalja i smanjena privredna aktivnost u proizvodnim preduzećima, rekao je Škrebić.
On je ukazao i na šire migracione trendove, ističući da se stanovništvo posljednjih sedam do osam godina sve više seli, ne samo iz BiH i Hrvatske već i iz drugih evropskih zemalja.
Prema njegovim riječima, radnici iz Njemačke i Austrije također odlaze u druge države, poput Švedske, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Luksemburga, zbog čega smatra da će se migracioni trendovi nastaviti i u budućnosti.
Kao primjer zemlje koja je uspjela zaustaviti negativne demografske trendove naveo je Poljsku, ističući da su tome doprinijeli njen tehnološki i privredni razvoj.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.