Ova nova kategorija još nema jasan zakonski okvir, a stručnjaci ističu da su pravila prodaje, provjere dobi i oglašavanja ključni kako bi proizvod ostao namijenjen isključivo odraslima.
Federalno ministarstvo zdravstva je u aprilu za Klix.ba potvrdilo da nikotinske vrećice nisu obuhvaćene članom 2. Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.
Iz Ministarstva su naveli da se čekaju upute nadležnih tijela, nakon kojih bi se regulisali uvoz, uslovi stavljanja na tržište, označavanje i pakovanje te obaveze uvoznika i distributera, a da će se dostupnost maloljetnicima urediti izmjenama i dopunama zakona, bez konkretnog roka.
U Republici Srpskoj je Narodna skupština u decembru 2025. usvojila Zakon o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji je, između ostalog, trebao urediti e-cigarete i nikotinske vrećice. Zakon je vraćen na ponovno odlučivanje, a pri ponovnom glasanju u martu ove godine nije dobio potrebnu većinu te se novi prijedlog i dalje čeka.
Šta su nikotinske vrećice i šta o njima kaže nauka?
Nikotinske vrećice stavljaju se između usne i desni, a nikotin se apsorbuje kroz sluznicu.
Pregled dostupnih naučnih dokaza koji su 2025. objavljeni u časopisu Experimental and Clinical Psychopharmacology, kao i britanska organizacija Action on Smoking and Health, navode da su oralne nikotinske vrećice, prema trenutnim dokazima, vjerovatno manje štetne od tradicionalnih duhanskih proizvoda poput cigareta ili duhana za žvakanje. Ukratko, mogu poslužiti kao alternativa za odrasle pušače koji u potpunosti pređu s cigareta na ovaj proizvod.
Ključna razlika je odsustvo sagorijevanja. Najveći dio zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem dolazi od udisanja dima nastalog sagorijevanjem duhana, a ne od samog nikotina. Ipak, ni vrećice nisu bez rizika i namijenjene su isključivo odraslim pušačima koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti.
Ulogu koju ovi proizvodi mogu imati u prestanku pušenja objasnio je prof. dr. sci. Ognjen Brborović, specijalista javnog zdravstva i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
“Prestao sam pušiti, sve dok se u Zagrebu nije desio potres. U tom potresu sam prilično stradao, jer živim u samom epicentru. I tako, dva dana nakon potresa, ponovno sam počeo pušiti. Onda se, naravno, desio i drugi potres, onaj u Sisku, što me zadržalo na cigaretama. Nakon prvog potresa sam godinu i po pušio, a onda sam prešao na električne cigarete. Mislio sam da ću sad neko vrijeme koristiti električne cigarete i onda prestati uopće konzumirati nikotin. Međutim, onda sam iskoristio nikotinske vrećice i to je trajalo svega četiri do šest sedmica. To je tako bezbolno prošlo da moji u domu uopće nisu skužili da sam prestao pušiti”, kazao je Brborović.
Šta bi zakon morao urediti
Proizvodi nižeg profila rizika traže na dokazima zasnovanu regulaciju koja uvažava njihove specifičnosti. Cilj nije ni izostanak pravila ni automatsko izjednačavanje svih nikotinskih proizvoda s cigaretama, nego jasan, proporcionalan i provediv okvir.
Na tome se zasniva princip “pametne regulacije”. Pravila koja polaze od stvarnih uslova primjene smanjuju praznine u propisima, olakšavaju nadzor i povećavaju usklađenost učesnika na tržištu. Za nikotinske vrećice to bi podrazumijevalo jasne standarde za:
– sastav, kvalitet i sigurnost proizvoda;
– proizvodne standarde i dozvoljene sastojke;
– nivo, odnosno količinu nikotina;
– jasno označavanje proizvoda i upozorenja;
– pakovanje i informacije za potrošače;
– način i mjesta prodaje, uključujući online prodaju;
– provjeru dobi kupca;
– odgovorno oglašavanje.
Tek kada se osiguraju nadzor prodaje i zaštita mladih, otvara se prostor za razmatranje diferenciranog fiskalnog pristupa prema različitim kategorijama proizvoda. Takvi modeli već se primjenjuju u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i na Novom Zelandu.
Zakon, trgovac i proizvođač: Ko čuva maloljetnike
Zaštita maloljetnika je podijeljena odgovornost. Regulator treba postaviti jasnu zakonsku dobnu granicu, pravila marketinga i odgovarajuće sankcije. Trgovci moraju provjeravati dob kupaca, odbiti prodaju kada dob ne mogu potvrditi i primjenjivati odgovarajuće mehanizme provjere u online prodaji. Industrija mora osigurati da dizajn proizvoda, pakovanje i komunikacija budu usmjereni isključivo na odrasle korisnike nikotina.
Dr. Branislav Lolić, pedijatar i magistar alergologije i kliničke imunologije, kaže da kod maloljetnika nema dileme.
“Kod djece i adolescenata pitanje nikotina je vrlo jasno, oni ga ne bi trebali koristiti ni u jednom obliku. Nikotin izaziva ovisnost, a posebno je važno spriječiti rano započinjanje njegove upotrebe. Činjenica da neki proizvod ne sadrži duhan ili nema duhanskog dima ne znači da je namijenjen mladima niti da je za njih bez rizika”, ističe Lolić pa nastavlja:
“Zaštita maloljetnika ne može ostati samo na upozorenju na pakovanju. Potrebni su jasni propisi, dosljedna provjera dobi pri prodaji, uključujući online prodaju, odgovornost trgovaca i stvarne sankcije kada se pravila krše. Jednako je važno da izgled proizvoda, pakovanje, način predstavljanja i marketing ne budu osmišljeni tako da privlače djecu i adolescente”, kaže Lolić.
Kako to rade drugi
U Hrvatskoj su izmjene zakona koje su stupile na snagu u julu 2025. izričito zabranile prodaju nikotinskih proizvoda maloljetnicima. Također, Zakon o duhanu i vapeovima je ove godine usvojen i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prodaja nikotinskih vrećica osobama mlađim od 18 godina, u trgovinama i online, zabranjena je od 29. oktobra.
Da promjena nije utopija, pokazuje primjer Švedske, koja je 2025. postala prva zemlja na svijetu koja je postigla status populacije bez duhanskog dima, što je 15 godina prije roka koji je za isti cilj postavila Evropska unija (2040.).
Podaci švedske agencije za javno zdravlje ukazuju da puši samo 4,5 posto odraslih rođenih u Švedskoj, što je ispod globalno priznatog praga od pet posto potrebnog da bi se zemlja smatrala bezdimnom. Kod mladih do 24 godine taj broj pao je na 2,3 posto.
Ključ nije nestanak nikotina, nego eliminisanje dima i procesa sagorijevanja. Šveđani, naime, konzumiraju otprilike istu količinu nikotina kao ostatak Evrope, ali u bezdimnom obliku, najviše putem nikotinskih vrećica. Procjene govore da bi primjena istog modela u cijeloj EU do 2035. mogla spasiti oko 3,5 miliona života.
Dva cilja koja se ne isključuju
Zaštita mladih i smanjenje štete za odrasle pušače nisu suprotstavljeni ciljevi, naglašava Lolić.
“Moramo biti sposobni istovremeno voditi dva dijaloga. Jedan je o odraslim pušačima i načinima na koje mogu prestati pušiti ili smanjiti izloženost štetnim produktima sagorijevanja. Drugi je potpuno jasan, mlade treba zaštititi od početka korištenja nikotina. Dobro uređeno tržište upravo mora omogućiti informisan pristup odraslima, uz vrlo čvrste barijere koje takve proizvode drže van domašaja maloljetnika”, kaže on.
Dok se u Federaciji BiH, prema najavama Ministarstva zdravstva, pripremaju izmjene, a u Republici Srpskoj čeka novi prijedlog zakona, jasna pravila za ovu kategoriju, od provjere dobi do oglašavanja, mogla bi postići oba cilja. Maloljetnici bi bili zaštićeni od nikotina, a odrasli pušači dobili bi uređen i informisan pristup proizvodima potencijalno nižeg rizika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.