“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u kojem se primjenjuje nezakonito Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka, sada je organizirano i postupa tako da, ako ste direktor državnog policijskog organa kao što je Državna agencija za istrage i zaštitu, ako imate potpunu političku podršku svog vladajućeg stranačkog šefa, te ako ste poslušnik i podređeni vladajućim stranačkim strukturama ispunjavajući njihove želje i zahtjeve, onda možete da radite šta hoćete i kako hoćete.
U takvim odnosima, za takve politički podređene policijske rukovodioce zakoni Bosne i Hercegovine ne vrijede i na njih se zakoni ne primjenjuju. Oni mogu da napuste dužnost direktora kada oni hoće, ili bolje rečeno kada im stranački šef to kaže ili ih javno pozove da svrgnu rukovođenje državnog policijskog organa kako ne bi imao tko uhapsiti njihovog šefa. Oni se mogu vratiti na funkciju kada oni hoće. Mogu imati neopravdano odsustvo sa radnog mjesta koliko oni hoće, više i od četiri mjeseca, nije uopće bitno koliko, jer za njih nema ni zakona ni sankcije.
Oni su nedodirljivi jer Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pod rukovođenjem glavnog tužioca Milanka Kajganića kaže da oni mogu to raditi na takav način i njima je, po tumačenju tužiteljice Vedrane Jovičić sve to dozvoljeno da rade. Sve navedeno je nama, podnosiocima krivične prijave, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokazalo i dokazalo u konkretnom krivičnom predmetu protiv Darka Ćuluma.
Podsjećam da smo krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma podnijeli zbog postojanja osnova sumnje da je, u svojstvu direktora Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, zloupotrebljavajući svoje službene dužnosti, onemogućio izvršenje odluka Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine za lišenje slobode osumnjičenih lica za napad na Ustavni poredak Bosne i Hercegovine iz člana 156. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Znajući da je u toku napad na ustavni poredak i u namjeri da odlučujuće doprinese istom, Ćulum je odlučio da se pridruži udruženju iz člana 170. Krivičnog zakona BiH, koje je osnovao tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a čiji članovi su bili i osumnjičeni: Nenad Stevandić i Radovan Višković, kao i rukovodstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske: Siniša Karan i Siniša Kostrešević.
Pored toga, Dodik je javno tražio od Srba zaposlenih u SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da napuste ove institucije. Darko Ćulum je, postupajući po pozivu svog političkog šefa, dana 18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku na dužnosti direktora SIPA-e. U ostavci je naveo da toga dana prestaju sva njegova prava i obaveze u navedenoj državnoj instituciji te napustio radno mjesto, čime je svjesno prekršio odredbe više zakona Bosne i Hercegovine, kao i sve profesionalne policijske standarde, postupajući u skladu sa pozivom osumnjičenih koji su udruženo djelovali na rušenju ustavnog poretka BiH svrgavajući njene najvažnije institucije i organe.
Schmidt iz Berlina upozorio na opasnost od secesije u BiH: “To pitanje nije u potpunosti isključeno”Mi, kao podnosioci krivične prijave, dana 28. oktobra 2026. godine, zaprimili smo obavijest Tužilaštva Bosne i Hercegovine o nesprovođenju istrage protiv Darka Ćuluma. Dakle, Tužilaštvu je trebalo čak 15 mjeseci da donesu naredbu o neprovođenju istrage. Šta na to reći osim da čestitam na ovakvoj, pod navodnim znacima, “tužilačkoj ažurnosti”!
Nakon preuzimanja obavijesti i upoznavanja sa njenim sadržajem dana, 30. 10. 2026. podnijeli smo Tužilaštvu BiH, Uredu glavnog tužioca, molbu za uvid u spis i produženje roka radi podnošenja pritužbe.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH u odgovoru na molbu za uvid u spis i produženje roka radi podnošenja pritužbe, obavijestio nas je da se zahtjev za omogućavanje uvida u spis predmeta ne može prihvatiti, ali je smatrao opravdanim da se omogući dodatni rok od osam dana za podnošenje pritužbe.
Smatramo da donijeta naredba o nesprovođenju istrage protiv Darka Ćuluma za konkretno navedena krivična djela nije zasnovana na potpunom i sveobuhvatnom razmatranju svih činjenica i okolnosti navedenih u krivičnoj prijavi i njenoj dopuni.
Na navedenu obavijest danas podnosimo pritužbu u kojoj od Tužilaštva Bosne i Hercegovine tražimo preispitivanje zakonitosti i osnovanosti odluke o nesprovođenju istrage između ostalog iz sljedećih razloga:
Darku Ćulumu je 18. marta 2025. godine, u skladu s članom 119. Zakona o policijskim službenicima, po sili zakona prestao radni odnos i automatski je izgubio status policijskog službenika Bosne i Hercegovine, jer je svojevoljno podnio ostavku i napustio radno mjesto. Činjenica je da je grubo prekršio član 68. Stav 2. Zakona o upravi, jer je morao ostati na dužnosti do roka koji mu odredi organ nadležan za odlučivanje o ostavci, a to je u ovom slučaju Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, čime je svjesno i s namjerom zloupotrebio službeni položaja ili ovlaštenja kako je utvrđeno članom 220. Krivičnog zakona bosne i hercegovine.
Nakon što je dao ostavku na poziciju direktora SIPA-e i protivno zakonu prestao obavljati funkciju direktora, Ćulum je 20. marta 2025. godine zasnovao radni odnos kao savjetnik ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniše Kostreševića, gdje je bio angažiran sve do 9. jula 2025. godine.
Zamislite slučajnosti, nakon što je 9. jula 2025. godine Sud BiH, na prijedlog Tužilaštava BiH, donio rješenje kojim se Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću ukida rješenje o pritvoru, jer su se isti navodno predali organima gonjenja, Ćulum je isti taj dan, dakle 9. jula 2025. odustao od ostavke i obavijestio Nezavisni odbor da se vraća na mjesto direktora SIPA-e, kao da se radi o privatnoj firmi Milorada Dodika i Darka Ćuluma, a ne o najvažnijem policijskom organu Bosne i Hercegovine.
Obavijest o nesprovođenju istrage, koju smo dobili kolega Mehmedović i ja, za tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine potpisala je tužiteljica Vedrana Jovičić. Međutim, u predmetnoj obavijesti nisu navedeni razlozi zbog kojih je Vedrana Jovičić potpisala tu obavijest, za postupajućeg Tužioca Tužilaštva BiH.
U odgovoru na našu molbu za uvid u spis, glavni tužilac Milanko Kajganić, navodi da je, u ranijoj informaciji od prošle godine gdje nas informira da u konkretnom predmetu postupa tužilac Igor Dubak, došlo do tehničke greške u navođenju imena i prezimena postupajućeg tužioca.
Zamislite, mi smo tražili upravo samo to da nam dostave ime i prezime postupajućeg tužioca i da se baš desi takva tehnička greška i u imenu i u prezimenu.
To se mora detaljno istražiti i razjasniti jer ovako je meni sve sumnjivo.
Dakle, ostaje nerazjašnjeno kada i zašto je zamijenjen postupajući tužilac Igor Dubak, kako i kojem tužiocu je dodijeljen konkretan predmet, koji je tužilac nastavio postupak, te koji je tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage?
Ono što je sporno je to da Vedrana Jovičić uopće nije smjela postupati po prijavi protiv Darka Ćuluma, jer je zamjenik glavnog tužioca Džermin Pašić protiv nje i glavnog tužioca Milanka Kajganića podnio krivičnu prijavu 11. novembra 2025. godine, zbog osnovane sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ili ovlaštenje iz člana 220. Krivičnog zakona BiH, jer nisu izvršili svoje službene dužnosti gonjenja počinilaca krivičnog djela Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u predmetu “napad na ustavni poredak” niti su okončali istragu s dovoljno razjašnjenim stanjem stvari, čime su učinili neefikasnim osiguranje ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine i poštivanje zakonitosti na njenoj teritoriji.
U obrazloženju obavještenja o neprovođenju istrage, Tužilaštvo je navelo da Darko Ćulum nije počinio krivično djelo napad na ustavni poredak, jer citiram “radnje koje je preduzeo isti nisu se odnosile na nasilno rušenje vlasti, niti je svojim radnjama ugrozio stabilnost države”, završen citat, jer je SIPA, navodno nesmetano nastavila da funkcionira u obavljanju svojih nadležnosti na cijeloj teritoriji BiH, što je notorna neistina.
Tužilaštvo je bilo dužno ispitati da li su radnje prijavljenog Ćuluma, posmatrane u njihovom ukupnom kontekstu i povezanosti s drugim licima, prije svih s Dodikom i Kostreševićem, čiji je bio savjetnik, da li su bile dio šireg plana i dogovorenog djelovanja usmjerenog na promjenu ustavnog poretka, onemogućavanje rada i svrgavanje najvažnijih državnih institucija BiH: Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e.
Nakon čak 116 dana od ostavke i nezakonitog napuštanja SIPA-e, Ćulum je 14. jula 2025. godine jednostavno došao u sjedište SIPA-e sa namjerom da obavlja dužnost direktora, iako je znao da takva ovlaštenja, niti status više nema po sili zakona, uslijed čega od tada neovlašteno vrši dužnosti direktora SIPA-e, čime mu je omogućeno da uzurpira poziciju direktora i da direktno utiče na istragu u vezi sa napadom na ustavni poredak koju je provodilo Tužilaštvo BiH.
Svakom pravnom laiku je jasno da nije postojao nikakav pravni osnov da Ćulum uzurpira poziciju direktora SIPA-e, ali Tužilaštvo BiH očigledno smatra da se zakoni Bosne i Hercegovine ne odnose na Darka Ćuluma, poslušnika Milorada Dodika. Evidentno je da tužiteljica Jovičić za ovakvo nezakonito postupanje ima potpunu podršku glavnog tužioca Milanka Kajganića.
Ovakvu odluku postupajuće Tužiteljice Vedrane Jovičić, koja je očigledno jedina funkcionalno nadležna u Tužilaštvu BiH za ovu vrstu krivičnih djela i postupa u svakom predmetu ove vrste i koja je i prijavljena za svoje ranije postupanje te se trebala izuzeti iz ovog konkretnog postupka, samtramo neosnovanom i nezakonitom.
Također smatramo da je glavni tužilac Tužilaštva BiH morao postupajućoj tužiteljici Jovičić ukazati na obavezu izuzeća, a pored toga i glavni tužilac Kajganić je prijavljen za svoje ranije postupanje u ovakvim predmetima pa se postavlja pitanje i postupanja glavnog tužioca Kajganića po ovoj pritužbi.
Zbog toga izričito zahtjevamo da o navedenoj nespojivosti u postupanju glavni tužilac Milanko Kajganić informišete Kolegij Tužilaštva BiH te da se on izuzme od daljeg postupanja po ovoj pritužbi.
Nadalje, pored ovog grubog propusta i očigledne pristrasnosti koja je kreirana u radu i postupanju po ovoj prijavi ističemo da se u obrazloženju citiraju iskazi svih svjedoka i parafraziraju, osim iskaza svjedoka džermina pašica.
Na strani 4. obavijesti nakon što se parafraziraju iskazi svih saslušanih svjedoka postupajuća tužiteljica koja je i prijavljena zbog propusta u radu na predmetu napad na ustavni poredak, Vedrana Jovičić, ranije Mijović samo spominje da je saslušan svjedok Džermin Pašic na zapisnik o saslušanju svjedoka i da je iznio detalje sačinjavanja službene zabilješke koju je sačinjavao u svojstvu zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a koja se odnosila na službenu komunikaciju sa direktorom državne Agencije za istrage i zaštitu odnosno prijavljenim.
Smatramo da je izbacivanje obrazloženja i iskaza svjedoka Pašića i navoda službene zabilješke ciljano učinjeno jer se nije uklapalo u ciljani narativ odluke. Postavljamo pitanje, kako to da nije važno navesti upravo ključnu komunikaciju između zamjenika glavnog tužioca BiH i prijavljenog Darka Ćuluma u situaciji kada se detaljno iznose iskazi svih navedenih svjedoka.
Dakle, najvažnija komnikacija i iskaz učesnika iste izostavljen je i mi ne znamo, niti javnost zna, šta je izjavio svjedok Džermin Pašic i šta sadrži ključna službena zabilješka. Taj nedostatak ovu odluku tužilaštva čini potpuno nejasnom, manjkavom i neodrživom.
U situaciji kada je tužilac Džermin Pašić podnosilac prijave protiv, očigledno jedino funkcionalno nadležne tužiteljice Vedrane Jovičić i protiv glavnog tužioca Kajganića upravo zbog postupanja u predmetima napad na ustavni poredak postavlja se pitanje kako se i zašto sve ovako dešava u Tužilaštvu BiH.
Jedino obrazloženje, po mom sudu je, skrivanje iskaza Pašića radi održivosti neosnovane naredbe o nesprovođenju istrage u ovom predmetu.
Kao što vidimo iz naprijed navedenog svaki dan smo svjedoci posljedica ovakvog rada, bolje reći nerada Tužilaštva Bosne i Hercegovine, predvođenog glavnim tužiocem Milankom Kajganićem, brojnih odluka Tužilaštva koja su u suprotnosti sa zakonima, te nepostojanju bilo kakve profesionalne i lične odgovornosti pojedinih državnih tužilaca.
Nerad, nepoštivanje profesionalnih standarda tužilaštva, premještanje tužilaca sa jednog na drugi referat, dodjela predmeta poslušnim tužiocima, opstrukcije ustroja tužilaštva da bude efikasnije, samovolja u radu glavnog tužioca, rezultiralo je nepodnošljivom društvenom i sigurnosnom situacijom u državi, što ide na ruku političkim negatorima Bosne i Hercegovine i neskrivenim secesionistima.
Kolega Šemsudin Mehmedović i ja, cijeli prošli mandat ukazujemo na brojne nepravilnosti u konkretnim predmetima po kojima postupa Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali za sada je jedino je pozitivno to da je sve ovo o čemu smo obavještavali javnost, a u vezi stanja u pravosuđu upravo sastavni dio zadnjeg izvještaja europske komisije.
Mislim da je važno naglasiti da se u izvještaju europske komisije navodi i to da VSTV-e i ured disciplinskog tužioca umjesto da budu štit za nezavisne tužioce koji trpe pritiske i koje Kajganić nezakonito premješta, ove dvije institucije su se pretvorile u nijeme promatrača.
Evropska komisija konstatira da su disciplinski postupci protiv korumpiranih nosilaca pravosudnih funkcija postali obična farsa i da se ozbiljni prekršaji uopće ne kažnjavaju.
S tim u vezi, u ovakvim konkretnim predmetima i dalje ćemo prikazivati rad i postupanje pravosudnih institucija, te tražiti odgovornost, sankcije i razrješenje najodgovornijih nosilaca pravosudnih funkcija. To nije politička izjava već opća potreba kako bi se počelo popravljati stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine”, naveo je Emrić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.