Brana stara gotovo pola vijeka nastavlja da raste, u vazduhu iznad čitavog grada visi pitanje šta će se dogoditi ako nasip iz 1978. godine jednog dana popusti?
Procjene su zastrašujuće, poplavni talas otrovnog crvenog mulja zbrisao bi sve pred sobom u dužini od 30 do 40 kilometara, natjerao oko 5.000 ljudi na hitnu evakuaciju i u potpunosti zagadio rijeku Drinu za manje od tri sata, piše Srpskainfo.
Stanovnici sela u blizini Nove Alumine žive sa crvenom prašinom boksita, učestalim slučajevima teških oboljenja, prošlogodišnjim incidentima kada su rijeke Drina i Sapna postale crvene uz masovni pomor ribe, te kontroverznim planovima za izgradnju spalionice više od 1.200 tona otpada u naseljenom području.
Maksimalna projektovana visina ove akumulacije je 65 metara, a iz same kompanije je u junu ove godine potvrđeno da se kapaciteti deponije dodatno povećavaju produženjem plastičnog pontonskog cjevovoda za novih 200 metara. Predstavnici lokalne opozicije i ekološki aktivisti, međutim, upozoravaju da su kapaciteti brane odavno iscrpljeni.
Odbornik u Skupštini grada Zvornika Mladen Radović ističe da bi eventualno popuštanje nasipa izazvalo katastrofu širih razmjera.
– Ta brana je sagrađena 1978. godine, oni tu konstantno odlažu crveni mulj. Jedan drug koji je radio u Civilnoj zaštiti rekao mi je da je postojala procjena u slučaju pucanja brane crvenog mulja, da bi ekološka katastrofa išla dole sve do Glavičica, nekih 30 do 40 kilometara odavde. Nije bilo problema ni nagovještaja pucanja koliko znam. Mislim da su kapaciteti te brane istrošeni i da ovo rukovodstvo Alumine ne vodi neku brigu. Oni se tako ponašaju da mislim da bi njima bilo potpuno svejedno i da bi našli neki alibi i za to – kaže Radović.
On upozorava i na potpunu nespremnost lokalne Civilne zaštite, tvrdeći da Skupština grada nikada nije raspravljala o proširenju brane, te da se dokumenti o spasavanju građana u gradskom parlamentu usvajaju samo formalno.
– Mislim da oni nemaju nikakav plan evakuacije. Kad donesu onaj godišnji plan na Skupštinu, svake godine vrte isti, čak ga prepišu iz Bijeljine pa ni ime ne promijene. Toliko o njihovoj ozbiljnosti – dodaje Radović.
Ekološki aktivista iz Zvornika Željko Vidaković povlači paralelu sa velikom ekološkom katastrofom u Mađarskoj iz 2010. godine, kada se u gradu Ajki izlio taložnik sa 700.000 kubnih metara otrovnog hemijskog otpada.
– Mene posebno zabrinjava što, koliko sam upoznat, ne postoji sistem ranog upozoravanja u slučaju havarije na samoj brani. Nekih 350 kilometara odavde, 2010. godine u Mađarskoj je došlo do pucanja slične brane crvenog mulja. Vjerovatno se svi sjećamo scena poplavljenih kuća i pustoši. Mi nizvodno imamo osnovnu školu u naseljenom mjestu Cer. Da li ta djeca i učitelji imaju proceduru ponašanja u slučaju incidenta? Poplavni talas bi, geomorfološki gledano, direktno presjekao i ključnu saobraćajnicu, magistralni put od Bijeljine ka Sarajevu, ugrožavajući mještane, ali i prolaznike – upozorava Vidaković.
Na udaru poplavnog talasa našla bi se naselja Petkovci, Grbavci, Cer, Jardan, Čelopek, Karakaj, kao i poslijeratna naselja Ulice i Ekonomija u kojima živi više hiljada stanovnika. Zbog toga je Vidaković naglasio da je neophodno hitno uvesti integrisani sistem uzbunjivanja, obilježiti vrh poplavnog talasa na terenu i pripremiti bolničke timove u Zvorniku za postupanje u kriznim scenarijima.
Pored rizika od fizičkog urušavanja brane, Vidaković naglašava da velika nepoznanica ostaje i uticaj taložnika na podzemne vode, zbog čega je uputio javni apel nadležnim.
– Pozivam nadležne institucije i inspekcijske organe da pod hitno izvrše detaljna ispitivanja i analizu vode u bunarima domaćinstava u dolini rijeke Sapne, nizvodno od brane crvenog mulja. Ti ljudi decenijama koriste tu vodu, a niko sa sigurnošću ne može tvrditi da li je nešto iz jezera crvenog mulja stiglo do njihovih bunara – istakao je Vidaković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.