Gostujući u podcastu “NATO za BiH”, Brkić je kazao da je realizacija Individualnog partnerskog programa dostigla približno 70 posto, ocijenivši trenutnu fazu odnosa BiH i NATO-a stabilnom.
– Ono što radimo na evropskom putu trebamo nastaviti i na NATO putu. Moramo provoditi reforme, raditi na modernizaciji Oružanih snaga i izdvajati više finansijskih sredstava za njihovo opremanje – kazao je Brkić.
Naglasio je da preuzete obaveze moraju biti provedene u praksi te da je za nastavak reformskih procesa neophodno osigurati stabilnost i kontinuitet rada institucija.
Brkić je istaknuo i značaj što skorijeg uspostavljanja vlasti, navodeći da institucije moraju imati kapacitet za provođenje dogovorenih aktivnosti i preuzimanje odgovornosti prema međunarodnim partnerima.
Govoreći o procesu približavanja NATO-u, izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom, ali i naglasio da odluke o ovom pitanju zahtijevaju politički konsenzus unutar Bosne i Hercegovine.
– Nezadovoljan sam jer bih volio da smo brže i da smo već u članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u. To je politički stav koji zagovaram i implementiram. Međutim, Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda, dvaju entiteta i jedna država. Moramo praviti iskorake na temelju konsenzusa – kazao je Brkić.
Osvrćući se na iskustva zemalja regiona, posebno Crne Gore, ocijenio je da napredak susjednih država treba predstavljati dodatni poticaj Bosni i Hercegovini.
– Svaki uspjeh susjeda iz naše regije uspjeh je i za nas. Potrebno je znati koji su naši ciljevi i ispunjavati ih, a reforme koje dobivamo od Evropske unije i NATO-a ne bismo trebali pretvarati u predmet unutrašnjih političkih sukoba – poručio je.
Posebno je ukazao na potrebu povećanja ulaganja u Oružane snage BiH, naglašavajući da njihova modernizacija nije važna isključivo zbog ispunjavanja NATO standarda, već i zbog jačanja sposobnosti države da odgovori na prirodne nepogode i druge krizne situacije.
Govoreći o savremenim sigurnosnim izazovima, Brkić je upozorio da ulaganja u sigurnost podrazumijevaju i zaštitu od kibernetičkih napada, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji.
– Morat ćemo razumjeti da nam više izdvajanja za sigurnost jamči veću sigurnost. To ne mora nužno značiti kupovinu tenkova, nego i osiguranje od kibernetičkih napada, lažnog informiranja i podmetanja lažnih vijesti. Sigurnost košta – zaključio je Brkić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.