Živanović je bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), koji je optužen za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine.
Tužilaštvo BiH zatražilo je određivanje mjere pritvora i raspisivanje međunarodne potjernice za Živanovićem, jer se on tri puta nije pojavio u sudnici da bi se izjasnio o krivici.
Živanovićev branilac Petko Pavlović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se žalio na odluku Suda BiH, ali je žalba odbijena. Prema njegovim riječima nisu ispunjeni uslovi za određivanje mjere pritvora.
“On nije redovno primao te pozive i zbog toga se nije odazivao na sud”, rekao je Pavlović, dodajući da se Živanović “ne nalazi u BiH”.
U septembru prošle godine je iz Suda BIH rečeno kako se Živanović nalazi u Srbiji, te da mu je poziv suda upućen posredstvom Ministarstva pravde BiH, koje djeluje kao veza za pružanje međunarodne pravne pomoći u postupcima koji se vode pred sudovima u Bosni i Hercegovini.
Za Radio Slobodna Evropa ministar pravde Josip Grubeša rekao je tada da su “početkom rujna, nadležni organi Republike Srbije obavijestili Ministarstvo pravde BiH da je sudski poziv uredno uručen Živanoviću”.
Nizozemska, Hag, Milenko Živanovic, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, 31. oktobar 2013. godine
Tužilaštvo BiH je u decembru 2021. godine podiglo optužnicu protiv Živanovića za učešće u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkih civila zaštićenih zona Srebrenica i Žepa.
U optužnici se navodi da je Živanović kao komandant Drinskog korpusa VRS “počevši od mjeseca marta 1995. pa do sredine jula te godine, u više navrata, izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, sprečavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu”.
Tereti se i da je vršio mobilizaciju vozila sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.
Protiv Živanovića se i u Srbiji vodi postupak za ratne zločine počinjene u Srebrenici.
Prema optužnici srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine Živanović se tereti da je naredio i učestvovao u prisilnom preseljenju civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti u julu 1995. godine.
Jedinice Vojske Republike Srpske su u napadu na Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona UN-a u julu 1995. godine počinile genocid ubivši više od 8.000 Bošnjaka. Za ove zločine do sada je osuđeno oko 50 osoba na više od 700 godina zatvora.
Na najviše kazne, doživotni zatvor, osuđeni su nekadašnji predsednik RS Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Nedostupni bh. pravosuđuŽivanović je sto prva osoba optužena za ratne zločine pred domaćim sudovima koji je napustio Bosnu i Hercegovinu, i tako postao nedostupan pravosuđu, prema podacima Misije OSCE-a u BiH od prošle godine.
Ova organizacija je podatke predstavila izvještaju Utrka sa vremenom – Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Bosne i Hercegovine.
Nedostupnost optuženika pravosuđu otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine, navedeno je u izvještaju OSCE-a.
Od ukupno 245 suđenja za ratne zločine, pokrenutih pred sudovima u BiH na kraju 2021. godine, u čak 94 suđenja su optuženici nedostupni pravosuđu, piše RSE.