BiH

BiH je izuzetno bogata vodenim resursima, ne bi se trebala suočiti s nestašicom vode

WWF je ljetos objavio analizu u kojoj ta nevladina organizacija upozorava kako bi se čak 17 posto stanovništva Evrope moglo suočiti s ekstremnom nestašicom vode do 2050. godine zbog toplotnih valova i suša, no BiH se ne bi trebala suočiti s nestašicom vode jer je izuzetno bogata vodenim resursima, kazao je u razgovoru za Fenu hidrolog Zoran Mateljak.

FOTO: OPĆINA ILIDŽA
FOTO: OPĆINA ILIDŽA

Ocijenio je kako je BiH među zadnjim državama koje se trebaju plašiti nestašice, ali to ne znači da se možemo neodgovorno ponašati prema vodenim resursima nego upravo suprotno.

– Odgovornim i pametnim planiranjem i upravljanjem trebamo osigurati da sačuvamo naše vode za nove naraštaje – naveo je Mateljak.

Osvrnuo se i na stanje u regiju, ocijenivši da je situacija po tom pitanju također povoljna, osim Kosova koje, kako je kazao, nema tu privilegiju.

– Suše u Evropi će uticati na ekonomiju jer su brojni, veliki i ozbiljni problemi prije svega u riječnom transportu – smatra Mateljak.

Na pitanje jesmo li zakasnili s poduzimanje mjera zaštite vodotokova, Mateljak navodi kako u BiH nismo, ali da globalno jesmo.

– Naime, teško je predvidjeti koliku štetu će nam nanijeti klimatske promjene ali one se nezaustavljivo događaju i utiču na svakodnevni život sve većeg broja ljudi širom svijeta – istaknuo je Mateljak.

Kada se govori o regijama koje spadaju u kategoriju visokog rizika po pitanju nestašice vode, globalno gledajući, najozbiljnija situacija po stanovništvo je na jugu Afrike.

– U BiH nema ugroženih regija, a u Evropi svjedočimo ekološkim katastrofama na potpuno neočekivanim mjestima i to u centralnoj Evropi, kao što su rijeke Rajna i Odra – kazao je Mateljak.

Naveo je kako su lideri Evropske unije svjesni s kakvom se opasnošću suočavamo. Poduzimaju se mjere, ali opet je zaštita naših vitalnih resursa u drugom planu. U prvom planu je energetska sigurnost i naravno, invazija Rusije na Ukrajinu – podcrtao je Mateljak.

Dodao je kako će vodotokvi u Bosni i Hercegovini u sljedećem razdoblju biti na dodatnom udaru s obzirom na energetsku krizu koja pogađa Evropu.

– Treba podržavati zdrave projekte i pametna rješenja, a to svakako nisu mini-hidroelektrane koje uništavaju naše vodno bogatstvo, a donose dobit sumnjivim poslovnim ljudima koji kroz mešetarenja s korumpiranim pojedincima iz državnih uprava zloupotrebljavaju državne poticaje – poručio je Mateljak, istaknuvši kako zaštita vodnog bogatstva, na žalost, nije među prioritetima vlasti u BiH.