Stav je to predsjednika Udruženja BH novinari Matije Divkovića koji, u izjavi kolegama, dodaje “sad imamo status kao da smo neprijatelji države jer pravosuđe ne vidi ništa posebno ozbiljnog u sve drastičnijim i sve češćim napadima na novinare”.
“Na drugoj strani imamo vlast koja, tako rado i tako često, poseže za tužbama protiv novinara”, kazao je.
Istraživač/projekt-koordinatorica Udruženja Maja Radević naglašava da, među ostalim, istraživanje Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022. bilježi rapidan porast broja slučajeva, prijavljenih u prošloj godini, a tiču se političkih pritisaka na medije.
“Nijedan političar dosad nije sankcionisan, na bilo koji način, zbog verbalnih napada na medije i na novinare”, kazala je.
Upitana za reakcije nadležnih organa u slučaju procesuiranja napada na novinare, Radević odgovara da policija najčešće efikasno odradi svoj dio posla, završi istragu, a slučaj proslijedi nadležnom tužilaštvu.
“I dalje najslabija karika u tom lancu su tužilaštva. Ti slučajevi ‘stoje u ladicama’ tužilaštava mjesecima, čak i godinama. U velikom broju slučajeva imamo odluke o obustavljanju istraga, čak i kad su napadi na novinare jasno dokumentirani. Nekažnjivost napada na novinare ohrabruje i političare, a i sve druge napadače na novinare da to nastavljaju činiti jer smatraju da neće biti procesuirani”, kazala je.
Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić ističe “mi smo predložili izmjene krivičnog zakonodavstva i nominalno uvođenje novinara u krivični zakon da bi tužilaštva lakše mogla procesuirati i po službenoj dužnosti rješavati te slučajeve”.
“Jer ako ne prijavite slučaj, niko ga neće uzeti u razmatranje, što je nedopustivo. O napadima se piše, tužilaštva znaju i morali bi sami pokretati istrage, bez prijave Udruženja BH novinari ili Linije za pomoć novinarima”, naglasila je.
Osvrnula se i na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji, između ostalog, kriminalizuje klevetu u tom bh. entitetu te kazala da je, nakon pet analiza koje su radili pravni eksperti – međunarodne organizacije, utvrđeno da oko 80 posto sadržaja tog dokumenta treba biti revidirano.
“Kad se na neki dokument uputi toliko primjedbi, ne dovodi se u pitanje odluka o povlačenju, iz bilo kakve raspravi i bilo kakve procedure, u državama gdje postoji vladavina prava. Zato je naš zahtjev Vladi RS-a upravo utemeljen na tome. Ako 80 posto teksta Nacrta zakona nije u skladu sa međunarodnim standardima zaštite slobode izražavanja, zaštitom javnog interesa nije jasno kako će Vlada RS-a dalje tražiti da se taj zakon usvoji”, kazala je.
Istraživanjem Indikatori nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022, u 2022. zabilježen je 31 slučaj napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medijske kuće u BiH. Najveći broj tih slučajeva (čak 22) odnosio se na verbalne napade, političke pritiske i govor mržnje prema novinarima i širenje mrže u online prostoru, prenosi Fena.
Broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan je za 40 posto, u odnosu na 2021. godinu. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, zabilježila je u 2022. godini 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.
Godišnje istraživanje koje, u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja zapadnog Balkana Safejournalists i uz podršku EU, provode BH novinari obuhvata statističke podatke o napadima, prijetnjama i pritiscima na novinare u BiH, informacije o legislativi u oblasti medija, ekonomskom položaju medija i novinara te aktualne trendove vezane za ugrožavanje medijskih prava i sloboda.
