Cijene nafte na svjetskim su tržištima snažno porasle nakon što su američke i britanske snage pokrenule napade na hutiste u Jemenu, što je potaknulo zabrinutost oko širenja sukoba na Bliskom istoku. Stručnjak za energetiku Igor Dekanić rekao je za hrvatski Dnevnik kako “ne bi trebalo biti dramatičnih poskupljenje ukoliko ne dođe do regionalnog rata”.
Prof. dr. sc Igor Dekanić komentirao je kretanje cijena nafte nakon napada snaga Velike Britanije i SAD-a na hutiste u Jemenu. To nije preveliki porast. To je onakav porast kakav je i poremećaj. Radi se o relativno ograničenom napadu na jedno područje Bliskog istoka koje je blizu, ali ne i na samim naftnim putevima, rekao je, javlja HRT.
Podsjetio je kako sve države na svijetu imaju sistem zaliha te da se ovakvi i slični poremećaji smire u roku od dva do tri mjeseca. Svi uvoznici nafte već decenijama imaju sistem zaliha nafte, kao Hrvatska i sve ostale članice EU. Sve zemlje imaju strateške zalihe u visini dvomjesečne totalne potrošnje. Svaki takav poremećaj se kroz jedan ili dva mjeseca smiri.
Dodao je kako su SAD odlučile dopuniti zalihe. SAD je odlučio dopuniti zalihe tako da su povećali kupovinu nafte, to je dovelo do ovog povećanja, koje je se na kraju smanjilo. Zadnji put su strateške zalihe puštene prilikom katastrofe od uragana “Katrina”, podsjetio je.
Eskalacija i dodatna poskupljenja prijevoza
Pretpostavio je kako, ukoliko dođe do dodatne eskalacije i brodske kompanije odluče ploviti oko Afrike, može doći do dodatnih poskupljenja. Vjerovatno bi cijene nafte nešto narasle, ali to poskupljenje bi zbog skupljeg transporta bilo dva do tri posto više.
Objasnio je kako ipak, prije svega, na cijene nafte utječu OPEC+ te ponuda i potražnja. Prije svega utječe svjetska ponuda i potražnja dakle, ponuda nafte na svjetskom tržištu, a to je politika OPEC+, zašto plus, OPEC plus Rusija. Bez obzira na sankcije EU i SAD-a – Rusija normalno trguje s cijelim svijetom.
Ustvrdio je kako dodatnih poskupljenja neće biti ako ne dođe do regionalnog rata na Bliskom istoku. Mislim da ti skokovi neće biti veliki i dramatični osim ako ne dođe do regionalnog rata na Bliskom istoku. Veliki skok, ako se i dogodi – bi išao na ruku Europi jer bi dao vjetar u leđa energetskoj tranziciji. Ne očekujem dramatične događaje i dramatičnu situaciju za potrošače nafte, zaključio je.
Cijene nafte nestabilne
Nakon skoka od 4%, cijene su u nastavku današnjeg trgovanja ipak pale pa je na londonskom tržištu cijena barela nafte oko 78, a na američkom oko 73 dolara po barelu.
Otmica grčkog tankera – Sveti Nikola, pokraj obale Omana posljednja je provokacija iranskog režima radi daljnje destabilizacije bliskoistočne regije.
Osuđujemo ovu očitu zapljenu. Iranska vlada trebala bi odmah osloboditi brod i njegovu posadu, rekao je John Kirby, glasnogovornik Nacionalne sigurnosti Bijele Kuće.
Smatramo da bi ovakve akcije povećale neizvjesnost u vezi s komercijalnim brodarstvom te regionalnom i globalnom ekonomijom. Iranska provokacija poput ove prijetnja je globalnoj ekonomiji. To mora prestati, ustvrdio je Vedant Patel, glasnogovornik američkog State Departmenta.
Tržišta kapitala odmah su reagirala, i na sukob s hutistima i na otmicu tankera. Cijena nafte porasla je u prosjeku za više od 3 posto i ako se situacija pogorša, mogla bi strelovito rasti; jer više od 40 posto svjetske maritimne trgovine, pa tako i nafte, prolazi Adenskim zaljevom prema Suezu. Ako pogledate vrijeme putovanja, ono je sada dvaput ili triput duže do istočnog Mediterana, kanalom obično traje 10 dana, sada je čak 18 dana duže, pojasnio je Nils Haupt, direktor komunikacija Hapag-Loyd AG.
Zbog sigurnosti sve se više prijevoznika odlučuje na duži i skuplji put. Vidjeli smo da tri velike kontejnerske kompanije preusmjeravaju svoje brodove oko Južne Afrike. Uočili smo da nafta i plin također idu tim putem. Dakle, ekonomski gledano, dogodio se stvaran skok u cijenama otpreme i stopama osiguranja, a to nije dugoročno održivo. Zato ćemo u određenoj fazi morati reći, gledajte, ili ćemo natjerati Saudijce da pregovaraju s hutistima ili ćemo ih napasti jer, na kraju krajeva, ovo je međunarodni tjesnac. Trgovački brodovi imaju neosporivo pravo na tranzit tim tjesnacem, ustvrdio je Chris Parry, bivši ratni časnik Kraljevske mornarice.
Posljedice na ekonomiju očite
Posljedice na ekonomiju već su očite, Tesla je zatvorila svoju tvornicu automobila u Njemačkoj, a zemlje u razvoju poput Tunisa imaju problema sa sigurnom opskrbom naftom. Cijene su u porastu ove godine, a inflacija i dalje utječe na kupovnu moć potrošača. Na domaćem planu to je zbog umjetne inflacije, ali glavni su uzrok sukobi koji su doveli do viših cijena hrane i goriva, rekao je Lotfi Riahi, predsjednik Tuniske organizacije za podizanje svijesti potrošača.
Europski analitičari strepe od prolongiranog sukoba jer nestabilne cijene nafte utječu na rast inflacije te rast kamatnih stopa. Ko zna što će biti za šest ili devet mjeseci, ne znamo kako će se kretati cijene nafte i zato bih bio vrlo oprezan u predviđanju smanjenja stopa, upozorio je Daniel Gros, direktor Instituta za kreiranje europske politike Univerziteta Bocconi.
S obzirom na to da zasad niko ne zna kako će se situacija razvijati, Sjedinjene Države ubrzano nadopunjuju svoje strateške zalihe nafte kako bi osigurale nesmetano funkcioniranje ekonomije u slučaju većih poremećaja.