U monitoringu koji je sprovela Inspekcija Grada Banja Luka, od 13 kontrolisanih objekata u čak šest otkriven je zdravstveno neispravan sladoled. Uslijedili su zabrana prometa, hitna dezinfekcija objekata i kazne u ukupnom iznosu od skoro 10.000 KM.
Gostujući u Novom danu, doktor Bojan Golić iz Veterinarskog instituta Republike Srpske pojasnio je da analize nisu pokazale prisustvo najopasnijih patogenih bakterija, ali jesu povećan broj enterobakterija i ukupan broj mikroorganizama, što ukazuje na lošu higijenu procesa proizvodnje.
“Kada se govori o zdravstvenoj ispravnosti sladoleda, postoje dva aspekta. Jedan je utvrđivanje prisustva patogenih bakterija, prvenstveno salmonele i Listerije monocytogenes, a drugi se odnosi na mikroorganizme koji ukazuju na higijenu procesa proizvodnje. U konkretnom slučaju utvrđeni su mikroorganizmi koji ukazuju na lošu higijenu proizvodnje. Patogene bakterije nisu pronađene, tako da je rizik minimalan, ali utvrđene enterobakterije ne treba zanemariti”, rekao je Golić.
Dodao je da sladoled, zbog mlijeka kao osnovnog sastojka, može predstavljati značajan rizik ukoliko sirovine za njegovu proizvodnju nisu zdravstveno ispravne.
Govoreći o enterobakterijama, istakao je da je riječ o velikoj grupi bakterija koje najčešće izazivaju gastrointestinalne tegobe, ali ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik poput salmonele ili Listerije monocytogenes, koje mogu izazvati teške posljedice, pa čak i smrtni ishod.
Najveći rizik kod točenog i zanatskog sladoleda
Prema riječima Golića, najveći rizik od kontaminacije postoji kod zanatskog sladoleda koji se prodaje na kugle ili iz aparata.
“Industrijski sladoled proizvodi se u zatvorenom proizvodnom lancu i rizik je minimalan. Kod zanatskog sladoleda postoji veliki broj manipulativnih aktivnosti koje mogu dovesti do kontaminacije. Pribor, posuđe, ruke radnika, ali i činjenica da osobe koje poslužuju sladoled često istovremeno naplaćuju proizvode povećavaju mogućnost narušavanja higijene”, objasnio je.
Posebnu pažnju, kaže, treba obratiti na održavanje aparata za točeni sladoled.
“Aparati bi trebalo svakodnevno da budu temeljno očišćeni i dezinfikovani te da održavaju odgovarajuću temperaturu koja sprječava razvoj mikroorganizama”, naveo je.
Rezultati slični onima u Sarajevu i regionu
Govoreći o superanalizama koje radi Institut za javno zdravstvo, Golić je pojasnio da laboratorija nema informacije o rezultatima druge laboratorije, ali je naglasio da su nalazi iz Banje Luke slični rezultatima monitoringa u Kantonu Sarajevo.
“Ako se ne varam, u Kantonu Sarajevo utvrđeno je oko 35 posto nezadovoljavajućih uzoraka sladoleda. Slična situacija je i u državama regiona, kao i u zemljama Evropske unije. Kada je riječ o patogenim bakterijama, njihov udio u sladoledu iznosi oko jedan posto, a kod nas nisu utvrđene”, rekao je.
Kako prepoznati rizičan sladoled
Potrošačima savjetuje da sladoled kupuju na mjestima gdje je velika frekvencija kupaca, jer se na takvim lokacijama sirovine brže troše i ne stoje dugo u rashladnim vitrinama.
Ističe da posebnu pažnju treba obratiti na izgled aparata za točeni sladoled.
“Na izlaznom dijelu aparata ne bi smjele postojati naslage osušenog sladoleda jer to ukazuje na loše održavanje. Također, ako je početni mlaz sladoleda vodenast ili previše rijedak, to može značiti da temperatura u aparatu nije odgovarajuća”, upozorio je.
Kod sladoleda na kugle, kaže, vodenasta površina ili pretjerano mekan sladoled također mogu ukazivati na previsoku temperaturu čuvanja.
Posebno je upozorio na praksu držanja kašika za posluživanje u vodi.
“Voda se zagrijava na vanjskoj temperaturi, bakterije se u njoj brzo razmnožavaju, a svakim vraćanjem kašike u vodu i potom u sladoled povećava se mogućnost kontaminacije”, rekao je.
Da li je gotovo 50 posto neispravnih uzoraka alarmantno?
Komentarišući činjenicu da je u monitoringu gotovo svaki drugi uzorak bio neispravan, Golić smatra da rezultate treba posmatrati u širem kontekstu.
“Pored monitoringa, tokom cijele godine u laboratoriju stižu uzorci sladoleda u okviru samokontrole proizvođača. Od početka godine analizirali smo 41 uzorak, a samo četiri su bila nezadovoljavajuća, što je oko deset posto. Ako gledamo samo monitoring, rezultat jeste zabrinjavajući, ali kada posmatramo sve analize tokom godine, stanje je nešto bolje”, kazao je.
Podsjetio je da se na godišnjem nivou među svim vrstama hrane koje laboratorija ispituje bilježi između dva i četiri posto zdravstveno neispravnih uzoraka.
Ključ je u prevenciji i samokontroli
Na pitanje da li su izrečene kazne dovoljne, Golić je rekao da to nije oblast kojom se bavi, ali je naglasio da su preventivne aktivnosti mnogo važnije.
“Potrebno je kontinuirano ukazivati na rizike i posljedice, te raditi na edukaciji proizvođača i potrošača. Cilj je da svi imamo zdravstveno bezbjednu hranu”, poručio je.
Objasnio je da objekti u kojima je utvrđena neispravnost mogu nastaviti s radom tek nakon čišćenja, dezinfekcije i novih analiza sladoleda, radnih površina i briseva ruku zaposlenih, u skladu s pravilnikom.
Dodao je da svaki subjekt u poslovanju hranom, prema Zakonu o hrani Bosne i Hercegovine i entiteta, mora imati plan samokontrole kojim identifikuje kritične tačke u proizvodnji i tokom cijele godine provodi vlastite kontrole, dok inspekcija nezavisno provjerava poštivanje tih procedura.
Kontrole bi trebalo da se nastave tokom cijelog ljeta
Golić očekuje da kontrole neće biti jednokratna akcija.
“Nadam se da će tokom cijelog ljeta biti redovne analize. Ovo je kritičan period zbog visokih temperatura i otežanog održavanja hladnog lanca. Rashladni uređaji se često otvaraju, aparati za točenje se stalno dopunjavaju, što predstavlja kritične tačke na koje treba obratiti pažnju”, rekao je.
Naglasio je da su svi proizvodi bezbjedni ukoliko se poštuju higijenski standardi, ali da je industrijski sladoled ipak sigurniji jer se čuva na temperaturi od minus 18 stepeni, dok se točeni sladoled čuva na višim temperaturama kako bi mogao biti pogodan za točenje.
Tokom ljeta oprez i s drugim namirnicama
Osim sladoleda, Golić upozorava da su tokom ljeta posebno osjetljive namirnice životinjskog porijekla – svježe meso, posebno mljeveno, te mlijeko i mliječni proizvodi.
Savjetuje da se hladni lanac održava što je moguće duže i da vrijeme od kupovine do pripreme hrane bude što kraće.
Kada je riječ o voću i povrću, naglašava da je higijena ključna, ali i da treba voditi računa o pesticidima i teškim metalima.
“Voće i povrće treba dobro oprati. Rizik od pesticida i teških metala uglavnom je dugoročan i kumulativan, dok mikrobiološki uzročnici izazivaju brze reakcije poput trovanja i gastrointestinalnih tegoba”, rekao je.
Govoreći o nedavnom zagađenju zraka u Mostaru, istakao je da pravilno pranje i rukovanje voćem i povrćem u velikoj mjeri osiguravaju njihovu zdravstvenu ispravnost, ali je upozorio da treba obratiti pažnju na oštećenja plodova i pojavu plijesni, kao i na bakterije poput Escherichije coli i Listerije monocytogenes, koje nisu vidljive golim okom.
Dodao je da se potapanje voća i povrća u vodu sa sodom bikarbonom preporučuje prvenstveno radi smanjenja ostataka pesticida, posebno kada je riječ o proizvodima nepoznatog porijekla.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.