Ali kvalitet maline ne odlučuje samo stanje u zasadu već i ruke berača, u trenutku kada se plod odvaja od peteljke. Mala odstupanja mogu značiti razliku između prve i druge klase, a samim tim i razliku u otkupnoj cijeni.
Malina je jedno od najosjetljivijih voća za rukovanje, nježne strukture, kratkog vijeka trajanja i visoke osjetljivosti na mikrobiološku kontaminaciju. Upravo zato su hladnjače i otkupljivači sve stroži po pitanju načina na koji se plod bere, pakuje i transportuje, jer jedna nepravilno ubrana gajbica može ugroziti kvalitet cijele isporuke, piše Agroklub.
Higijena počinje od ruku
Berač treba imati čiste ruke, a po mogućnosti i rukavice koje se mijenjaju čim se pocijepaju ili zaprljaju. Osobe koje su prehlađene, imaju simptome povraćanja, dijareje ili žutice ne bi trebale brati plodove koji idu na tržište – rizik od kontaminacije je realan i prepoznat u svim higijenskim pravilnicima za proizvodnju voća. Eventualne posjekotine ili rane na rukama moraju biti prekrivene vodootpornim flasterom prije ulaska u zasad.
Malina se nikad ne bere mokra – ni od kiše, ni od jutarnje rose, ni od navodnjavanja. Vlažan plod brže plijesni, gnječi se lakše pri rukovanju i ubrzano gubi čvrstinu već u prvim satima nakon berbe.
Praktičan savjet: pričekati da se rosa ili kišnica potpuno osuše s lišća i plodova prije ulaska u red, čak ako to znači pomicanje početka berbe za sat-dva kasnije ujutru.
Berba u najtoplijem dijelu dana također nije poželjna, visoke temperature ubrzavaju dišne procese u plodu i skraćuju mu vijek trajanja prije nego stigne do hladnjače. Idealno vrijeme za berbu je rano jutro, nakon što se vlaga osuši, ali prije nego nastupi dnevna vrućina.
Ne pretrpavati
Jedna od najčešćih grešaka u berbi je pretrpavanje gajbica u želji da se ubere što više po odlasku u red. Malina je krhka i ne podnosi pritisak, plodovi na dnu gajbice koja je prepunjena gnječe se pod težinom onih iznad, što za rezultat ima gajbicu punu sokom umrljanih, neprodajnih plodova.
Gajbica se puni do njene predviđene visine, nikad iznad rubova. Plod treba slagati pažljivo, a ne sipati ili nabacivati – svaki dodatni udarac ili pritisak na malinu ostavlja trag koji se vidi već nakon par sati.
Prije početka berbe, sve gajbice treba pregledati, očistiti i, ako je potrebno, oprati. Oštećene gajbice s naprslinama ili ostacima prljavštine od prethodne berbe predstavljaju izvor kontaminacije i njih je najbolje izdvojiti iz upotrebe umjesto pokušaja da se higijenski održavaju. Prljava ili oštećena ambalaža je jedan od razloga zbog kojih hladnjače umanjuju klasu robe već na samom prijemu.
Sjena, ne sunce
Ubrane maline nikad se ne ostavljaju izložene direktnom suncu na parceli, čak ni na kratko. Malina na suncu zagrijava se izuzetno brzo, a povišena temperatura plodu skraćuje vijek trajanja i ubrzava propadanje prije nego što uopće stigne do otkupnog mjesta.
Ubrane gajbice treba odmah prenijeti u hlad – pod krošnju, u zaklon ili u vozilo s natkrivenim prostorom i što prije transportovati do hladnjače ili otkupnog mjesta. Što je vremenski razmak između berbe i predaje robe kraći, to je kvalitet bolji.
Redovna berba je zlatno pravilo svakog malinjaka. Malina dozrijeva neravnomjerno i brzo – plod koji je danas tvrd i blago crven, sutra može biti prezreo i mek. Zbog toga se berba mora obavljati redovno, po pravilu svaki dan ili svaki drugi dan u punom jeku sezone, a nikako rjeđe.
Preskakanje dana berbe znači da se na grani istovremeno nalaze i nedozreli i prezreli plodovi koji se teško transportuju bez gnječenja, dok oni koji se ne ubrahu na vrijeme privlače muhe i insekte i postaju izvor zaraze za susjedne, zdrave plodove.
Dodatne smjernice
koje povećavaju kvalitet i otkupnu cijenu:Brati samo zreo, ali ne prezreo plod. Plod treba biti pune boje, ali još uvijek čvrst – prelazak od ruke do peteljke treba biti lagan, bez čupanja ili kidanja vlakana.Ne dirati plod nepotrebno. Svaki dodatni dodir ili premještanje ploda iz ruke u ruku povećava rizik od oštećenja kožice.Razdvojiti oštećene od zdravih plodova već na parceli. Plodovi oštećeni od kiše, sunca, insekata ili bolesti ne stavljaju se u istu gajbicu sa zdravom robom – to je jedan od najbržih načina da se cijela gajbica obezvrijedi.Ne ostavljati gajbice jednu na drugoj bez razmaka.
Slaganje direktno jedna na drugu pritišće plodove u donjoj gajbici; koristiti gajbice s nogicama (distancerima) koje omogućuju cirkulaciju zraka.
Obezbijediti sanitarne uslove na parceli. Pristup čistoj vodi i mogućnost pranja ruku tokom berbe nije luksuz, nego standardna higijenska mjera koja se sve češće provjerava i kod otkupa.Voditi računa o vremenu između berbe i hladnjače. Ako je moguće, malinu treba ohladiti (predhladiti) što prije nakon berbe – brzo uklanjanje “poljske toplote” značajno produžava trajnost ploda.Koristiti čiste alatke i ambalažu za svaku narednu turu – gajbice koje su bile na zemlji ili u kontaktu s prljavštinom ponovo se ne koriste bez pranja.
Otkupna cijena maline ove sezone u našoj regiji kreće se u rasponu koji svake godine zavisi od kvaliteta i tržišne potražnje, a baš taj kvalitet je ono na šta proizvođač i sam berač imaju direktan utjecaj – više nego na samu cijenu. Higijena berbe, suh plod, nepretrpane i čiste gajbice, sjena umjesto sunca i redovna dnevna berba nisu sitnice, to je razlika između maline koja ide u prvu klasu i one koja se na otkupnom mjestu odbija ili plaća po nižoj cijeni, piše Agroklub.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.