Ako birate između topla ili hladna kafa, odgovor zavisi od jedne stvari koju rijetko ko provjerava: kako vam reaguje stomak. Hladna kafa je nježnija za varenje. Topla vas budi jače i nosi više antioksidanata. To je suština.
Svijet godišnje popije preko 400 milijardi šoljica. Iza svake stoji mali ritual: predah, razgovor, pet minuta samo za sebe. Jedno istraživanje je čak povezalo kafu sa osjećajem ljubaznosti i boljeg raspoloženja u društvu.
Zašto hladna kafa lakše pada na stomak
Ledeni napitak se priprema sa hladnom vodom i dužim potapanjem. Taj postupak izvlači manje gorkih i nadražujućih jedinjenja. Zato hladna kafa deluje blaže, posebno ako imate refluks ili osjetljivo varenje.
Tu dolazi iznenađenje. pH tople i hladne kafe je skoro isti, kreće se od oko 4,85 do 5,13. Znači da razlika nije u samoj kiselosti tečnosti, već u vrsti kiselina i jedinjenja koja topla voda jače oslobađa.
Koja ima više antioksidanata, topla ili hladna kafa
Topla kafa nosi više antioksidanata i tijelo uz nju upija nešto više kiseonika. To je njena glavna prednost. Ako pijete kafu zbog energije i zaštitnih sastojaka, topla verzija radi bolje. Vruća priprema izvlači više korisnih biljnih jedinjenja nego potapanje u hladnoj vodi.
Slično pokazuje i studija autora Raoa i Fulera objavljena u časopisu „Scientific Reports“, istraživanje o kiselosti i antioksidansima u toploj i hladnoj kafi, gde topla priprema beleži veću antioksidativnu aktivnost uz vrlo sličan pH.
Šta zrno kafe zapravo nosi
Zrno nije samo kofein. Sadrži vitamine B grupe, kalijum, riboflavin i oko hiljadu različitih biljnih jedinjenja. Uz to, kafa je jedan od najjačih izvora antioksidanata u svakodnevnoj ishrani. Zato i mala šolja vrijedi više nego što izgleda.
Da li je hladna kafa zaista bolja za stomak?
Za osobe sa refluksom ili nervoznim želucem hladna kafa je obično bolji izbor jer manje nadražuje. U ostalim slučajevima topla kafa donosi više antioksidanata, pa je za zdrav stomak ona praktičniji izbor.
Trik koji poništava sve prednosti
Evo dijela koji mijenja cijelu priču. Birali vi toplu ili hladnu kafu, dodaci je mogu pretvoriti u desert. Šećer, sirupi i šlag brišu zdrave strane i pune kafu praznim kalorijama. Najveću štetu ne pravi sama kafa, već ono što sipate u nju.
Zato držite meru. Tri do četiri šoljice dnevno su razumna granica za većinu odraslih. Preko toga dobijate nervozu, lošiji san i ubrzan rad srca, a ne više energije.
Da li hladna kafa ima manje kofeina?
Ne nužno. Količina kofeina zavisi od vrste zrna, mlevenja i dužine potapanja, a ne od temperature napitka.
Koliko kafe je previše u toku dana?
Za većinu zdravih odraslih granica je oko 3 do 4 šoljice. Preko toga rastu nemir, nesanica i ubrzan puls.
Da li kafa na prazan stomak škodi?
Kod osetljivih osoba može pojačati kiselinu i nelagodu. Tada pomaže blaža hladna kafa ili kafa uz manji obrok.
A vi, pijete je vrelu sa šporeta ili isključivo ledenu, i da li ste primijetili razliku na svom stomaku?
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.