Zbog političkih blokada i izostanka ključnih reformi, sve su veće šanse da se naša zemlja ponovo nađe na sivoj listi, što bi moglo dodatno otežati poslovanje privrede i svakodnevne finansijske transakcije građana, prenosi Crna Hronika.
Od 2024. godine Moneyval je upozoravao vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje neophodne zakone kako bi se spriječilo stavljanje zemlje pod pojačani međunarodni nadzor. Od tri ključna zakona usvojen je samo Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma, dok preostala dva nisu dobila potrebnu podršku.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković odgovornost za nastalu situaciju vidi u političkim blokadama koje dolaze iz Republike Srpske, navodeći da su neslaganja oko upravljanja imovinom stečenom krivičnim djelima dovela do zastoja u usvajanju potrebnih zakona.
S druge strane, federalni ministar pravde Vedran Škobić smatra da dio odgovornosti leži i na problemima u realizaciji projekta uspostave registra stvarnih vlasnika pravnih lica, koji je bio jedan od važnih zahtjeva međunarodnih institucija.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu moglo imati direktne posljedice na građane i privredu. Očekuju se dodatne provjere finansijskih transakcija, sporiji međunarodni transferi novca, veći administrativni troškovi i otežano poslovanje kompanija koje posluju sa inostranstvom.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica upozorio je da bi posebno pogođena mogla biti dijaspora, čije godišnje doznake premašuju četiri milijarde konvertibilnih maraka.
Ekonomski analitičari ističu da bi izvoznici i uvoznici mogli trpjeti dodatne kontrole i kašnjenja u platnom prometu, što bi povećalo troškove poslovanja i smanjilo konkurentnost domaćih kompanija na međunarodnom tržištu.
Guvernerka Jasmina Selimović poručila je da je neophodno zaštititi finansijski sektor od negativnih posljedica političkih nesuglasica te očuvati stabilnost finansijskog sistema.
Bosna i Hercegovina se već jednom nalazila na sivoj listi Moneyvala, od 2015. do 2018. godine. Tada su bile potrebne godine da se ispune međunarodni zahtjevi i zemlja ukloni s liste pojačanog nadzora. Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj put proces mogao biti još složeniji, jer se više neće ocjenjivati samo usvajanje zakona nego i njihova stvarna primjena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.