To pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde eura. Samo jedan detalj iz dostupnih izvještaja je da smo flaširane vode u 2025. godini uvezli u vrijednosti od 146,2 miliona eura!
Može li se ova uvozna zavisnost smanjiti i koje industrije u Bosni i Hercegovini imaju najveći potencijal za smanjenje uvozne zavisnosti pitali smo Vanjskotrgovinsku komoru BiH, koja nam je odgovorila:
“Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za smanjenje uvozne zavisnosti u prehrambenoj industriji, energetici, drvnoj preradi, metalskoj industriji i dijelu hemijske industrije.
Posebno postoji prostor za povećanje domaće proizvodnje hrane i prerade poljoprivrednih proizvoda, kao i za razvoj obnovljivih izvora energije i domaće proizvodnje komponenti za energetsku i industrijsku opremu.
Metalska i elektro industrija već posjeduju razvijene proizvodne kapacitete i znanje koje bi se moglo dodatno usmjeriti na domaće lance snabdijevanja.
Smanjenje uvozne zavisnosti zahtijeva snažnije povezivanje domaćih kompanija, veća ulaganja u tehnologiju i modernizaciju proizvodnje, te dugoročnu industrijsku strategiju”.
S druge strane da li sporazumi poput CEFTA-e dovoljno koriste domaćim izvoznicima? (Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) potpisan je 19. decembra 2006. godine u Bukureštu, a za Bosnu i Hercegovinu stupio je na snagu 22. novembra 2007. godine.)
“CEFTA sporazum je domaćim izvoznicima donio značajne koristi kroz lakši pristup regionalnom tržištu i povećanje trgovinske razmjene, ali njegov puni potencijal još uvijek nije dovoljno iskorišten. I dalje postoje brojne necarinske barijere, različite administrativne procedure i zastoji na granicama koji otežavaju poslovanje kompanija.
Komora, kao zastupnik interesa poslovne zajednice naše zemlje pred domaćim i međunarodnim institucijama, kontinuirano ukazuje na potrebu dodatnog unapređenja regionalne ekonomske saradnje, digitalizacije carinskih procedura i uklanjanja tehničkih prepreka trgovini.
Trgovina unutar CEFTA-e u 2025. godini bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana uslijed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama.
Ukupan izvoz naše zemlje u ove zemlje iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 4,76% ili 135 miliona KM.
U istom periodu, ukupan uvoz iz zemalja CEFTA regiona iznosi 4,74 milijardi KM i veći je za 5,07% ili 229 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 63%. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom. U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,88 milijardi KM i izvoz je veći za 1,44%, dok je uvoz rastao za 2,26% i iznosi 4,10 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 46%.
Za mnoge kompanije CEFTA predstavlja važan korak u internacionalizaciji poslovanja i pripremu za nastup na tržištu Evropske unije, ali je neophodno dalje raditi na harmonizaciji pravila i efikasnijoj implementaciji postojećih sporazuma”, pojasnila je za Bosnainfo Aida Kapidžija stručni saradnik ispred Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ogromni izvozni potencijali Bosne i Hercegovine uopšte nisu iskorišteni, nažalost kako stvari stoje trend rasta uvoza se nastavlja, a isto tako smanjenje izvoza domaćih proizvoda se nastavlja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.