Kako ističe predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović, negativni efekti su neizbježni.
„Uticaja će sigurno biti. Negativnih, apsolutno. Ovisno sve o branši, ovisno o grani privrede. Naša situacija u BiH je malo drugačija, zato što smo mi, nije više floskula, uvozno orijentisana država. Nemamo mehanizme kojima možemo brzo odgovoriti, samim time i uticaji su puno radikalniji i puno brži nego što je to u zemljama koje imaju vlastite izvore i jednostavno mogu lakše prevazići sve te probleme“, naglasio je Imširović, piše Federalna.
Govoreći o najugroženijim sektorima, posebno izdvaja transport i poljoprivredu.
„Kada govorimo o branšama, vjerovatno i najugroženija jeste transport i logistika, uvažavajući da gorivo čini značajan trošak u strukturi poslovanja. Odmah iza toga, nažalost, je poljoprivreda. Ne samo zbog cijene nafte, nego i zbog cijene mineralnih gnojiva“, rekao je Imširović.
Kriza će se, kako upozorava, preliti i na sektor trgovine, ali i na krajnje potrošače.
„Tu svakako dolazi i trgovina i maloprodaja iz razloga rasta troška transporta, produženih lanaca snadbivanja. Suočit ćemo se vjerovatno i sa rastom cijena ostalih proizvoda, a ne samo troška usluge transporta, javnog prevoza i svega ostalog. Sve su naznake da će doći do značajnog povećanja cijena ambalaže i plastike. I ta energetska neizvjesnost. Nažalost, već imamo najavu poskupljenja plina“, upozorio je.
Ističe da će teret krize najviše osjetiti najranjivije kategorije društva. „To je najosjetljivija kategorija stanovništva. Generalno, mislim da će kao i u svakoj krizi, najviše biti pogođeni penzioneri i nezaposleni.“
U kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja i važećih uvoznih aranžmana, sve je više kompanija koje izražavaju zabrinutost zbog mogućih poremećaja u narednom periodu.
„Situacija sa pravilom 90-180 je bila dosta kompleksna. Zadnje informacije govore da je malo relaksirano sa uvođenjem novog sistema ulaska u Evropsku uniju. To je normalno period samo produženje agonije“, kazao je Imširović.
Dodaje da su ključni problemi rezultat dugogodišnjeg izostanka reakcije nadležnih institucija. „Nažalost, ta direktiva je iz 2012. godine. Nismo uradili ništa 14 godina, i sad ćemo pokušati nešto završiti za četiri mjeseca. Ozbiljni su izazovi za privredu.“
Posebno se osvrnuo na pitanje konkurentnosti domaće ekonomije, naglašavajući da je ona ozbiljno narušena.
„Privreda smo koja ima problem sa konkurentnošću i često postavljamo pitanja zašto su uvozni proizvodi jeftiniji nego domaći i sve ostalo, upravo to dolazi iz nedostatka strategije, tehničke i tehnološke podrške, subvencija i svega ostalog.“
Prema njegovim riječima, bez snažne državne podrške nema ni stabilne privrede. „Da bi imali jaku privredu, morate imati jaku državu i morate imati jake poticaje.“
Posebni izazovi, kako ističe, odnose se na izvozne kompanije koje se suočavaju s rastućim troškovima, naročito transporta.
„Posebno izazovi su sa izvoznim kompanijama, koje dobrim dijelom u strukturi troška transport čini značajnu stavku. Jednostavno, uvoznici ne uvažavaju korekciju cijene, da li ona došla iz povećanja troška poslovanja, iz troška transporta i sve ostalo.“
Imširović upozorava i da se već javljaju kompanije koje trpe posljedice postojećih ugovornih obaveza.
„Zato i jesam spomenuo ovu mjeru, zaštitu od penaliziranja po ugovorima, odnosno pomoć države eventualno ako dođe do toga, a već nam se javljaju kompanije koje imaju pogotovo kompanije koje se bave proizvodnjom namještaja i sve ostalo.“
Na kraju, naglašava važnost balansiranja između zaštite domaće proizvodnje i poštivanja međunarodnih obaveza:
„U zaštitu domaće proizvodnje, pomoć kompanijama koje su izvozne. Nama je interes da stimuliramo izvoz. Spomenuli smo ovaj dio oko uvoza. Moramo poštovati pravila SSP-a, liberalne trgovine i svega ostalog, a na kraju krajeva bilo bi suhodno da uvodimo neke zaštite mjere, pogotovo što ima dosta i sirovina i proizvoda koje je BiH ne proizvodi u dovoljnim količinama.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.