Magazin

Opasna riba ugrožava Jadransko more, naučnici udružili snage da zaštite morski ekosistem

Vatrenjača je riba iz Crvenog mora koja ubrzano osvaja Mediteran.

FOTO: IOR
FOTO: IOR

Radi se o iznimno invazivnoj vrsti koja u našem moru nema prirodnih neprijatelja, a predatori koji bi se mogli njome hraniti uveliko su prorijeđeni neselektivnim ribolovom.

Pročitajte još

Zato hrvatski naučnici udružuju snage na projektima koji bi mogli barem ograničiti narušavanje morskih ekosistema.

Vatrenjača je nevjerovatno prilagodljiva riba i stoga velika opasnost za jadranski ekosistem, piše Morski.hr.

– Ribari danas na Kipru love oko 90 posto ukupnog ulova mreže stajačice upravo tu vrstu. Nekad je njeno širenje sprečavala temperatura niža od 10 stepeni, jer ona to ne može preživjeti. Međutim, s današnjim promjenama klime više nema nikakvu barijeru da ide dalje. Na temperaturama od 10 do 20 ona živi, a na temperaturama većim od 20 ona se mrijesti svakih 15-ak dana i 10-20 hiljada komada ikre izbaci, rekao je za HRT Danijel Kanski, savjetnik za zaštitu prirode, Udruženja Hippocampus.

Uslovi koji tomu pogoduju kod nas vladaju od juna do oktobra pa računica zvuči zastrašujuće. Čime se boriti protiv takve najezde?

– Ne možemo zatvoriti Sueski kanal, ne možemo hladiti Jadransko more, ali ono što svako od nas može napraviti je čuvati taj hranidbeni lanac, znači vršne predatore koji će onda pomoći nama tako da jedu te invazivne vrste. Vršni predatori su hrskavičnjače, morski psi, kirnja pa čak i hobotnica, kazala je Morana Bačić, stručna voditeljica, JU Natura Jadera.

Dugoročno rješenje u borbi protiv vatrenjače leži u zdravim morskim ekosistemima.

– Tu ključnu ulogu imaju zaštićena područja, pogotovo zone stroge zaštite u kojima su ljudske aktivnosti ili u potpunosti zabranjene ili su na neki način regulirane i u tim područjima mi omogućavamo zaštitu i obnovu vršnih predatora, istaknula je Milena Ramov, stručna služba, PP Telašćica.

Udruženje Hippokampus iz Biograda na Moru provodi projekt jačanja kapaciteta za kontrolu populacije vatrenjače, ali bez sudjelovanja svih dionika u morskom ekosistemu, što u ovom slučaju znači ponajprije svih koji love vršne predatore, izgledi za uspjeh ne postoje. U projektu sudjeluju Park prirode Telašćica, Nacionalni park Mljet, javne ustanove Natura Jadera i Priroda te Institut za oceanografiju i ribarstvo.