Prema ažuriranoj prognozi, globalna proizvodnja žitarica mogla bi premašiti 3 milijarde tona, što je povećanje od 0,7 posto odnosno 19,9 miliona tona u odnosu na prethodnu procjenu, objavio je u svom izvještaju FAO.
Navodi kako revizija naviše prvenstveno odražava bolje prinose pšenice u Argentini, Kanadi i Evropskoj uniji, čime je svjetska proizvodnja pšenice podignuta na novi historijski rekord. Sličan trend bilježi i krupno žito, gdje su poboljšani podaci iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država ukazali na veće zasijane površine kukuruza i prinose iznad očekivanja. Dodatni poticaj rastu dali su i bolji izgledi za proizvodnju ječma u Australiji i Kanadi.
Rekordna proizvodnja riže zahvaljujući Indiji
Posebno značajna revizija napravljena je i kod riže. FAO je prognozu globalne proizvodnje za sezonu 2025./26. povećao za 2,9 miliona tona, a najveći dio tog rasta odnosi se na Indiju. Više službene procjene žetve 2024./25. te snažan tempo sjetve proljetnih usjeva dodatno su učvrstili očekivanja rekordne proizvodnje.
Zahvaljujući manjim povećanjima u zemljama poput Nepala i Nigerije, globalna prognoza sada nadmašuje negativne korekcije za Filipine, gdje su olujni udari smanjili prinose, te za Venecuelu nakon historijskih revizija.
FAO sada predviđa da će svjetska proizvodnja riže dosegnuti 561,6 miliona tona (mljevena), što je 2 posto više nego prethodne godine i novi rekordni nivo. Glavni pokretači rasta trebali bi biti Bangladeš, Brazil, Kina, Indija i Indonezija, dok se pad očekuje u Madagaskaru, Pakistanu, Tajlandu i SAD-u.
Optimizam u Evropi i Indiji, zabrinutost u SAD-u i Rusiji
Kad je riječ o usjevima za 2026. godinu, FAO ističe da je sjetva ozime pšenice na sjevernoj hemisferi završila u januaru. U Evropskoj uniji očekuje se blago povećanje zasijanih površina, dok povoljni vremenski uvjeti sugeriraju prinose iznad petogodišnjeg prosjeka, iako vjerovatno ispod prošlogodišnjih iznimnih rezultata.
U Ujedinjenom Kraljevstvu također se očekuje širenje površina pod pšenicom, potaknuto dobrim uvjetima sjetve i konkurentnijim cijenama. U Indiji, gdje su domaće cijene visoke, prognozira se rekordna sjetva i općenito pozitivni izgledi.
S druge strane, Rusiju opterećuju ograničena vlažnost tla i nestabilne temperature, dok su u SAD-u niske cijene dovele do blagog smanjenja sjetve, a sušni uvjeti pogoršali stanje usjeva u ključnim regijama.
FAO očekuje da će globalna potrošnja žitarica u sezoni 2025./26. porasti na 2,9 milijardi tona, što je rast od 2,2 posto. Najveći doprinos rastu daje kukuruz, potaknut širenjem stočarske proizvodnje u Egiptu te jačanjem potražnje za kukuruzom u proizvodnji etanola u SAD-u.
Potrošnja riže također bi trebala dosegnuti rekordnih 554,9 miliona tona, dok se očekuje rast potrošnje pšenice i za prehranu i za stočnu hranu.
Istovremeno, prognoza svjetskih zaliha do kraja sezone 2026. revidirana je naviše, uz očekivani rast od 67,6 miliona tona. Najveći porast bilježi kukuruz, posebno u Brazilu i SAD-u. Globalni omjer zaliha i potrošnje mogao bi porasti na 31,8 posto, što bi bio najviši nivo od 2001. godine.
Trgovina raste, ali potražnja Kine slabi
Svjetska trgovina u sezoni 2025./26. trebala bi dosegnuti 501 milion tona, što je 3,6 posto više nego prethodne sezone. Trgovina pšenicom procjenjuje se na 204,8 miliona tona, dok se očekuje povratak tržišnog udjela izvoznika poput Argentine, Australije, Evropske unije i Rusije.
Potražnja iz Kine ostaje slaba, no uvoz se povećava u zemljama poput Irana i Uzbekistana zbog ispodprosječnih domaćih žetvi.
Trgovina rižom u 2026. godini prognozira se na 60,6 miliona tona, uz blagi pad zbog smanjenog uvoza u Aziji, dok se veća potražnja očekuje u Africi.
FAO zaključuje da rekordna proizvodnja i rast zaliha trenutačno stabiliziraju globalno tržište žitarica, ali vremenski uvjeti i regionalne razlike ostaju ključni faktor koji će određivati konačne rezultate u 2026. godini, piše Agroklub.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.