Ističe da poruke koje treba razvijati, prije svega kroz kulturu, umjetnost, sport i turizam, moraju govoriti univerzalnim jezikom čime dobivaju i najveći potencijal za međunarodnu vidljivost.
„Bosna i Hercegovina je imala svoj identitet mnogo prije nego su kreirani entiteti. Njeni narodi, ljudi, bogatstvo i ljepota raznolikosti, esencija su bh. identiteta. Istraživanja koja je prije desetak godina vodio kolega Božo Skoko, na reprezentativnom uzorku predstavnika sva tri naroda u BiH procentualno zastupljena prema posljednjem popisu stanovništva, pokazala su jako zanimljive rezultate.
Na pitanje šta bi moglo simbolizirati novi suvremeni identitet Bosne i Hercegovine, što bi se pojavilo u mislima jednog stranca na spomen ove države, a da nije rat, te šta bi njeni narodi najradije komunicirali kao simbole, karakteristike i prednosti kada se predstavljaju u inozemstvu, došlo se do vrlo zanimljivih odgovora. Prvi odgovor bio je mentalitet ljudi, gostoljubivost i otvorenost. Na drugom mjestu bile su prirodne ljepote i prirodna raznolikost.
Treći adut bila je multikulturalnost, susret različitih vjera i kultura. Važno je naglasiti da su procentualno, gotovo jednako, ovo odabrali i Bošnjaci i Hrvati i Srbi, u oba bh. entiteta, što ukazuje da, usprkos političkim i administrativnim podjelama, postoji emocionalni i kulturni zajednički nazivnik koji čini osnovu našeg identiteta. To bi trebala biti nova polazna tačka“, ističe Šehanović u razgovoru za Fenu.
On je kao panelist sudjelovao na nedavnoj konferenciji Medijske inovacije i trendovi, koju je u Tuzli organizirala Federalna novinska agencija. Na konferenciji je Šehanović posebno istaknuo razliku između identiteta i imidža. Identitet je naša osobnost, jedinstvenost, ono što nosimo u sebi i što je neodvojivo od nas kao ljudi, naroda ili države. Imidž je način na koji nas drugi vide, slika koju svjesno ili nesvjesno kreiramo i projiciramo kako bismo predstavili svoj identitet.
„Moj identitet ostaje isti bez obzira da li sam u šorcu i majici na biciklu, u business casual varijanti na konferenciji ili formalno odjeven na diplomatskom sastanku. Sve sam to isti ja, samo drugačije percipiran u očima posmatrača. Isti princip važi i za gradove, države i brendove“, pojasnio je Šehanović.
Kaže da kada pravi strategiju, uvijek polazi od identiteta, a onda kroz njegove elemente kreira imidž, sliku koju želi da ostavi kod klijenta.
„Identitet BiH je kompleksan, istovremeno svestran, atraktivan i lijep. Nažalost, slika koju šaljemo prema vani ne odražava uvijek sve te elemente. Potrebno je strateški osmisliti kako te vrijednosti spakovati u novu, snažnu sliku Bosne i Hercegovine koju će Evropa i svijet prepoznati i uvažavati“, naglašava Damir Šehanović
Tema konferencije bila je „Filmska industrija – snažan alat za razvoj BiH“. Na pitanje da li u ovoj industriji, po njegovom mišljenju, postoji potencijal koji bi mogao biti dio tog imidža BiH o kojem govori, Šehanović kaže da apsolutno postoji.
„Zagovornik sam stava da je kultura naš najbolji izvozni proizvod. Nažalost, na tome radimo površno i nedovoljno. Film može biti sjajan alat kulturne diplomatije, što su dokazali Danis Tanović s Oscarom, Jasmila Žbanić sa Srebrnim medvjedom u Berlinu ali i brojni drugi autori koji su BiH stavili na mapu svijeta kao umjetnički relevantnu zemlju. Posljednjih godina svjedoci smo da filmske produkcije gotovo i nema a razlog vidim u nepostojanju sistema.
Citirat ću jednog kolegu s konferencije koji je rekao da što prije moramo razdvojiti bh. kinematografiju i filmsku industriju. Kinematografija treba ostati prostor autora, režisera, scenarista i glumaca dok filmska industrija treba ekonomiste, menadžere i PR eksperte. Treba one koji će osigurati sredstva, način distribucije, da onome što su umjetnici kreirali i učinili kulturno vrijednim, osigura ekonomsku održivost“ smatra Šehanović.
Podsjeća da je Turska serijama i filmovima za deset godina napravila globalni bum, potpuno bacivši u sjenu latinoameričku produkciju.
-Skandinavske zemlje su zadnjih godina uspjele stvoriti svoj prepoznatljiv stil, koji je danas brend. Pomoć države u cijelom procesu je izuzetno važna. BiH je premalo tržište da bi sama mogla držati taj tempo ali kroz koprodukcije, čime sam se bavio i u svom doktorskom radu, možemo kreirati „balkanski stil“ koji će imati svoje specifičnosti i vrijednosti. Srbija je na tom putu već daleko odmakla“, dodao je.
Šehanović smatra da je sistem ključni problem razvoja filmske industrije i kulturne diplomatije u BiH.
„Treba nam sistem i kompetentni ljudi koji će znati reći: ovo valja, ovo ne valja. Više puta smo dokazali da BiH ima stručnjake i kreativce. Istražujući filmske festivale kao platformu kulturne diplomatije, empirijski sam dokazao dominaciju i značaj Sarajevo Film Festivala u odnosu na starije i tradicijom bogatije festivale poput Pule ili FEST-a u Beogradu. Dok su oni urušavali identitet lošim imidžem, SFF je rastao i postao najuticajniji festival u regiji i šire, ali i jedan od najprepoznatljivijih brendova BiH u posljednjih 20 godina. U tih sedam dana Sarajevo i BiH šalju u svijet najljepše slike i priče. To nam treba na više nivoa, ne samo u filmskoj industriji“, smatra Šehanović.
Dodaje da ideja i snaga jednog pojedinca mogu pokrenuti mase.
-BiH ima sjajne ljude, ali nam treba sistem koji će im omogućiti da pokažu i primijene znanje. Uvjeren sam da možemo napraviti veliki iskorak u promjeni imidža BiH, na vani i unutar same zemlje. Svojim radom doprinosim koliko mogu, ali znam i za mnoge druge ljude koji svaki pedalj BiH vole i predstavljaju u najboljem svjetlu kroz dostupne kanale komunikacije. Prvo se moramo osloboditi unutrašnjih predrasuda i stega kako bismo krenuli naprijed. Kao odličan primjer ću istaći Roberta Dacešina.
Banjalučanin, Bosanac i Hercegovac, Srbin, ako je to nekome posebno bitan element, po meni danas najbolji promotor ljepota i identiteta Bosne i Hercegovine i kreator njenog imidža, kakvog ova zemlja zaslužuje. Vjerujem da na polju kulturne diplomatije možemo ostvariti jednako dobre rezultate ako uspostavimo kvalitetan sistem“ zaključio je na kraju razgovora doc.dr. Damir Šehanović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.