Naređeno je zauzimanje sela Vrdi (koje je bilo od presudne važnosti za hrvatsku odbranu Mostara), deblokada Donje i Gornje Drežnice, deblokada puta JablanicaMostar, kao i „rješavanje“ Prozora.
Ukratko, vojni vrh BiH zaključio je da je došlo vrijeme za izvođenje veće ofanzive koja bi obuhvatila područje od Bugojna do Mostara, a u koju bi bile uključene snage 3., 4. i 6. korpusa. Krajem augusta upućene su pripremne naredbe dijelovima tih korpusa, s jasno istaknutim ciljevima i pravcima djelovanja.
U sklopu priprema za „Neretvu 93“ dovedena su i pojačanja iz opkoljenog Sarajeva (1. korpus), radi stvaranja dodatne nadmoći nad HVO-om.
Iako Sefer Halilović navodi 12. septembar kao početak operacije, manji napadi ARBiH zabilježeni su već 6. septembra, posebno na položaje HVO-a u selu Vrdi.
U istom periodu, u mostarskoj općini snage ARBiH počinile su zločin u Grabovici. Masakr u Grabovici bio je ratni zločin protiv najmanje 13 hrvatskih civila, počinjen 8. ili 9. septembra 1993. godine od strane pripadnika 9. brigade Prvog korpusa Armije RBiH i neidentifikovanih vojnika Armije RBiH.
MKSJ (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju) zaključio je da Tužilaštvo nije dokazalo izvan razumne sumnje da je preostalih 14 osoba iz optužnice ubijeno od strane Armije RBiH u Grabovici u relevantnom periodu. Pretresno vijeće također je konstatovalo da je tokom procesa šest navodnih žrtava povučeno iz optužnice.
Sam tok operacije Halilović je opisao riječima:
„Dvanaesti septembar. Početak operacije: na glavnom pravcu sve jedinice kreću (…). Trinaestog septembra sve jedinice izlaze na zadatak. Prozorski bataljon ulazi u selo Uzdol, ali oko 11 sati biva potisnut zbog jakog protunapada snaga HVO-a. Tek nakon nekoliko dana saznali smo da je Samostalni prozorski bataljon u Uzdolu počinio neke nedozvoljene radnje (…). Ukupni rezultati operacije su impresivni. Prema izvještaju UNPROFOR-a, Armija BiH je napredovala i oslobodila 450 km².“
Ofanziva je, ipak, u prvoj fazi doživjela neuspjeh – napadi na Crnom vrhu odbijeni su, a dio jedinica se nije ni odazvao.
Napad na mostarskom ratištu kasnio je, te je počeo tek uvečer 14. septembra. Borbe su se vodile tokom noći i nastavljale narednog dana, pri čemu je ARBiH uspjela deblokirati Drežnicu i potisnuti HVO s tog područja. Do 16. septembra oslobođeni su i dijelovi općine Rama-Prozor.
Iako Halilović u svojoj knjizi tvrdi da je operacija imala impresivne rezultate, njen glavni cilj – deblokada Mostara – nije postignut. Snage ARBiH nisu uspjele probiti odbranu HVO-a na Vrdima i Humu, što je onemogućilo nastavak operacije.
Prema zvaničnim podacima, operacija je prekinuta 4. oktobra 1993. godine, iako su napadi ARBiH na mostarskom području nastavljeni i tokom oktobra, naročito na Vrdima. Snage HVO-a uspjele su odoljeti svim daljnjim napadima, piše Historija.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.