Ali, postavlja se pitanje pomaže li ona zaista kod plućnih bolesti ili je to samo još jedan narodni mit?
Prema riječima epidemiologa i fitoterapeuta dr. Dušana Vujnovića, svaka upala pluća ima infektivnu osnovu, zbog čega je primjena antibiotika nužna.
Ipak, guščja mast može imati blagotvoran učinak, jer podsjeća na maslinovo ulje i može pomoći u uklanjanju naslaga s plućnih alveola, koje su dio upalnog procesa, prenosi Krstarica.
Guščja mast vijekovima se koristila kao prirodni lijek, posebno u liječenju bronhitisa i drugih bolesti disajnih puteva. Njena upotreba bila je široko rasprostranjena u vrijeme kada savremeni lijekovi nisu bili dostupni. I danas se u pojedinim dijelovima svijeta koristi kao pomoćno sredstvo u borbi protiv tuberkuloze.
Bogat sastav guščje masti uključuje omega-3 masne kiseline, cink, selen, bakar, vitamine B-grupe i vitamin E, što doprinosi njenim pozitivnim učincima na organizam. Međutim, pri dugotrajnoj upotrebi potrebno je pratiti nivo holesterola u krvi, prenosi N1.
Guščja mast uglavnom se koristi kao pomoćno sredstvo uz standardne terapije. Može se nanositi kao oblog na područje pluća (prsni koš), čime se poboljšava apsorpcija ljekovitih sastojaka i olakšava disanje. Djeluje tako da se jedan dio ljekovitih supstanci apsorbuje, dok toplina koja nastaje pri dodiru s tijelom razgrađuje sekret i omogućava vazduhu prolaz kroz bronhije. Također, u narodnoj se medicini koristi za suzbijanje kašlja i za njegu kože.
Mast se čuva u frižideru i može trajati do šest mjeseci. Osim u medicinske svrhe, koristi se i u kulinarstvu – može poslužiti za pečenje, pripremu supe ili kao dodatak jelima.
Iako guščja mast može imati korisna svojstva, nije preporučljiva za svakoga. Osobe s povišenim holesterolom, trudnice, dojilje i djeca mlađa od tri godine trebali bi izbjegavati njenu upotrebu. Također, osobe s hroničnim bolestima jetre trebaju biti posebno oprezne.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.