Nažalost, taj nedostatak informisanosti sprječava mnoge žene da poduzmu potrebne korake kako bi živjele što zdravije, kaže dr. Sharonne N. Hayes, kardiologinja i osnivačica Klinike za žene u Rochesteru, prenosi Novi list.
„Mnoge žene mogu živjeti s hroničnim bolom u prsima ili zatajivanjem srca, ili im je potrebno mnogo zahvata i lijekova zbog oštećenja srca“, kaže ona.
Naravno, uvijek postoji i rizik od smrti usljed srčanog ili moždanog udara.
Ali, evo dobre vijesti: mnogo toga možete uraditi da vaše srce ostane snažno tokom cijelog života. Prvo i najvažnije, ako pušite – učinite sve što možete da prestanete. To je najefikasniji način prevencije bolesti srca, kaže dr. Hayes.
Drugo, promijenite način ishrane tako da uključite više voća, povrća i nemasnih proteina, a izbacite zasićene masti i prerađenu hranu (pogledajte npr. mediteransku ishranu ili DASH dijetu).
Treće, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome da li vaša tjelesna težina povećava rizik, jer višak kilograma može značajno povećati rizik od srčanih problema. Pored ovih osnova, evo i drugih načina kako da brinete o zdravlju svog srca:
Znajte svoje brojeve!
Četiri mjerenja su posebno važna za kardiovaskularno zdravlje. Razumijevanje zašto su ta mjerenja bitna jednako je važno kao i poznavanje zdravih granica za svako od njih. Svaki od tih faktora možete poboljšati promjenama životnog stila, a ponekad i uz pomoć lijekova.
Holesterol: Kada imate previše lošeg holesterola (LDL), masne naslage se nakupljaju u krvnim sudovima, što otežava protok krvi. Te naslage se mogu i odvojiti, što može izazvati moždani ili srčani udar.
Lipoprotein (a): Visok nivo lipoproteina (a) ili Lp(a) u krvi je neovisan faktor rizika za srčana oboljenja i često je nasljedan.
“Trebali biste bar jednom u odrasloj dobi testirati nivo Lp(a)”, kaže dr. Hayes. Ako imate povišen nivo, obavijestite braću, sestre i odraslu djecu, kako bi se i oni testirali.
Šećer u krvi natašte: Visok šećer u krvi, kao kod dijabetesa, može oštetiti krvne sudove srca i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također može povećati šansu za probleme s holesterolom i krvnim pritiskom – trostruki rizik.
Krvni pritisak: Ako je sila kojom krv teče kroz sudove stalno povišena, može doći do oštećenja krvnih sudova i ozbiljnih kardiovaskularnih problema.
Spavajte kvalitetno
Zdravlje srca više zavisi od sna nego što mislite, kaže dr. Hayes. Istraživanja pokazuju da loš san može uzrokovati gojaznost, povišen krvni pritisak i dijabetes – sve glavni faktori rizika za srčane bolesti.Idealna količina sna za odrasle je između 7 i 9 sati po noći.
Također je pametno ići ranije na spavanje. Velika studija na osobama između 43 i 74 godine pokazala je da oni koji zaspu između 22:00 i 23:00 sata imaju najmanji rizik od srčanih bolesti. Ljudi koji zaspu između 23:00 i ponoći imaju 12% veći rizik, a oni koji idu na spavanje nakon ponoći imaju 25% veći rizik.
Riješite se što više izvora stresa
Stres je povezan sa povećanim rizikom od dijabetesa i povišenog krvnog pritiska, a podstiče i upalu – što sve zajedno povećava rizik od srčanih bolesti.
„Ako postoji nešto u vašem životu čega se možete riješiti ili barem smanjiti, učinite to“, kaže dr. Hayes.
Naravno, neki stres je neizbježan, pa je važno naučiti kako vaše tijelo reaguje na stres i kako da ga ublažite. Prepoznajte rane znakove – možda ste napeti, plitko dišete ili stišćete vilicu. Kada to primijetite, zastanite, zapitajte se zašto se tako osjećate i pokušajte duboko, sporo disati.
Više se krećite
Fizička aktivnost je jedan od najboljih „lijekova“ za srce – snižava krvni pritisak, povećava dobar holesterol (HDL), usporava rad srca i donosi mnoge druge koristi.
Preporuka je 150 do 300 minuta umjereno intenzivne fizičke aktivnosti sedmično – to može biti brza šetnja, vožnja bicikla ili trčanje.
„Ako možete uključiti dvije do tri sesije visoko intenzivnog treninga sedmično, još bolje“, kaže dr. Hayes.
Američko udruženje za srce savjetuje da uključite i vježbe snage par puta sedmično – poput vježbi s otporom ili tegovima. Ako ste fizički neaktivni, počnite postepeno, a onda gradite naviku.
„Bilo kakvo kretanje je bolje nego nikakva fizička aktivnost“, dodaje ona.
Uzmite u obzir svoju zdravstvenu historiju i životnu fazu
Autoimune bolesti poput lupusa ili reumatoidnog artritisa, kao i zračenje zbog raka dojke ili depresija, mogu povećati rizik od bolesti srca.
Menopauza također nosi rizik jer dolazi do pada estrogena, koji inače štiti srce.
Također, možda ćete se iznenaditi, ali komplikacije tokom trudnoće – čak i ako su se desile prije mnogo godina – mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Tu spadaju:hipertenzija ili dijabetes tokom trudnoćepreeklampsija i eklampsijaprijevremeni porodrođenje djeteta manje tjelesne mase za gestacijsku dob
„Obavezno obavijestite svog ljekara ako ste imali bilo koju od ovih komplikacija“, kaže dr. Hayes.