Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Kešo (SDA) govorio je za Hayat.ba o posljednjoj sjednici ovog doma odnosno zakonima koji su se našli na dnevnom redu. Opozicija je podržala Zakon o javnim nabavkama, ali i dopune Krivičnog zakona BiH.
Prijedlog zakona o Sudu BiH nije prošao.
“Podržali smo ova dva zakona i tu nismo imali velikih dilema. Jedino smo imali zamjerku na postupak donošenja ovoga zakona i to smo na prvoj sjednici odmah jasno kazali. Podržali su nas u Parlamentu jer su predlagači htjeli da se ovi zakone razmatraju po hitnoj proceduri. Mi smo tražili da budu razmatrane najmanje po skraćenoj i na kraju je tako i bilo. Zakon o javnim nabavkama, smatram da će ova rješenja koja smo sada usaglasili, a treba napomenuti da smo i mi imali nekih sedam svojih amandmana, predlagači, prvenstveno kolega Saša Magazinović, dolazio je kod naš u Klub, praktično smo uvrstili sve što je bilo važno u tom smislu u Zakon o javnim nabavkama, a ista stvar je bila i s dopunom Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, jer su oni išli praktično u paketu”, kazao nam je Kešo.
Istakao je kako su vrlo svjesno podržali donošenje Zakona o javnim nabavkama jer su željeli pružiti priliku discipliniranju ove društvene oblasti koja, kako kaže Kešo, vrlo često proizvodi turbulencije, finansijsku nedisciplinu, krađe i na taj način ometaju značajnije projekte u našoj zemlji.
“Mi smo predložili i jedan zaključak, kad je u pitanju ovaj Zakon o javnim nabavkama, da se nakon 90 dana iz Vijeća ministara, ponudi potpunija verziju Zakona o javnim nabavkama i to je na Predstavničkom domu izglasano kao zaključak. Teško je očekivati da će to Vijeće ministara ispuniti, ali to je svakako bilo potrebno ponuditi jer smatramo da je ovim izmjenama Zakona o javnim nabavkama praktično zahvaćeno samo jedan dio, jedna oblast, a da je cjelokupan Zakon potrebno pretresti u svim njegovim elementima i ponuditi kvalitetnije i cjelovitije rješenje”, navodi Kešo.
Od najavljene smjene kadrova SNSD-a još nema ništa iako su to davno stranke Trojke najavljivale. Sve se blokira u Domu naroda BiH.
“Nema zapravo ništa suštinskog oko čega se oni mogu dogovoriti i to stanje traje već cijelu godinu i više. Imamo stanje potpune blokade, ja bih rekao najoperativnije državne adrese, to je Vijeće ministara, ono bi trebalo da djeluje harmonizirano, sinhronizirano, trebalo bi da djeluje efektivno. Ništa od toga se ne događa, oni djeluju definitivno kao neka skupština dioničkog društva, svako ima neke svoje sitne račune, ali o nekakvom zajedničkom radu, dogovoru itd., tu definitivno nema ni govora. U takvim okolnostima došli smo do zaključka da se zapravo ovi pozicioni zastupnici u Predstavničkom domu pojavljuju kao predlagači zakona, jer traže ljudi neku vrstu substitucije, budući da Vijeće ministara ništa ne realizira od onoga što su programom predvidjeli. I u prošloj godini su isto tako potpuno podbacili, od 61 programiranog zakona, ja mislim da su 5 ili 6 zakona uspjeli za cijelu godinu na Vijeću ministara da usvoje. Mislimo da su sada ovi koji predstavljaju vlast da su prešli na drugu metodologiju, da njihovi zastupnici u Parlamentu preuzimaju na sebe ulogu da predlažu ova zakonska rješenja i koriste ono što se nalazi u ladicama pojedinih ministarstava, ne samo iz ovog mandata”, kazao je Kešo.
Klub SDA je podržao na sjednici prijedlog izmjena Zakona o Vijeću ministara BiH koji je predložio zastupnik Jasmin Emrić (NES). Kešo pojašnjava da su to uradili kako ne bi bili smetnja ukoliko neko smatra da se na taj način, može zaobići, odnosno deblokirati proces kompletiranja, odnosno imenovanja nedostajućeg ministra sigurnosti BiH.
“To je bio jedini razlog zbog kojeg smo glasali, iako imamo ozbiljne rezerve prema tom zakonskom rješenju. A ovaj zakon o Sudu nismo naravno podržali jer smatramo prvo da je pogrešna procedura. Smatramo da se moralo zatražiti i mišljenje Venecijanske komisije, to ovdje nije bio slučaj”, kaže Kešo.
Podsjećamo da Predstavnički dom nije prihvatio principe Prijedloga zakona o Sudu Bosne i Hercegovine čiji je predlagač bio Predrag Kojović (NS).
Prema prijedlogu, bilo je predviđeno osnivanje Apelacijskog odjeljenja Suda BiH kao drugostepene instance, a sjedište bi bilo na Palama.
“Znamo da je taj zakon o Sudu izuzetno značajan i smatramo da je to možda i najlošija od neke tri moguće varijante. Trebalo je u sve vrijeme ovih razgovora i pregovora koji su vođeni u vladajućoj koaliciji, da je trebalo razgovarati o ideji Vrhovnog suda i to je nešto što mi imamo u svim svojim programskim dokumentima i to nije nikakva topla voda jer tako radi i sav normalan svijet, ima Vrhovni sud. To je i mišljenje Venecijanske komisije, to je i mišljenje Vijeća Evrope, Delegacije Evropske unije ovdje, nekada to oni eksplicitno iskazuju kroz svoje dokumente, nekada to malo umotavaju u neki diplomatski jezik itd. Međutim, ništa od zakona o Vrhovnom sudu, jer je ovim praktično Prijedlogom zakona o Sudu, ta ideja po mom dubokom uvjerenju definitivno sahranjena. Nema ništa prema tome ni od zakona o sudovima, to je bila neka druga varijanta, ako nije bilo zakona o Sudu, onda zakona o sudovima gdje bi se tom Apelacinom odjeljenju sada dao status Apelacionog suda. Međutim, nema ništa sada ni o toga, on je i statusno degradiran i došao je na neki treći nivo, dakle nije ni Vrhovni, nije ni Apelacioni, ni sud, nego je odjeljenje unutar Suda Bosne i Hercegovine i mi smatramo da je to svakako loše rješenje.
Tamo nismo ni ulazili previše u meritum, ali imate tamo koga zanima neka malo detaljnije i moći će vidjeti o čemu se radi. Smatramo da je pogrešno donositi ga na ovaj način, smatramo da je pogrešna sama ideja donošenja zakona o sudu, da je time ubijena ta ideja o Vrhovnom sudu, koja je bila najbolje i najnormalnije rješenje u datim okolnostima, a ovo sjedište, oni su to nametnuli kao nekakvu važnu temu i naravno pogrešno ga riješili”, rekao je Kešo.
Smatra da bi najbolje rješenje bilo da sjedište bude u Sarajevu, gdje već postoji prostor.
“Oni su u ovom prijedlogu kolege Kojovića dogovorili da to sjedište tog odjela bude na Palama, to je neko kompromisno rješenje i to je naravno manje bitno. Mnogo važnija su pitanja ove nadležnosti. Tako su i oni, koliko se sjećam, kolega Muslić, koji je predsjednik Ustavno-pravne komisije, i on je prigovorio činjenici da se ovi uvjeti pod kojima bi sud mogao ili bio nadležen da sudi, a to znači da je djelo izvršeno na teritoriji dva entiteta, odnosno da su ga izvršile kriminalne grupe sa teritorije oba entiteta ili jednog entiteta i Brško distrika, da je to i za njih bilo neprihvatljivo. Iz tih razloga svakako nismo ga podržali”, napominje naš sagovornik.
Dodaje da je Trojka pregovorima popuštala i stalno pravila neke kompromise.
“Ima tu još detalja u ovom zakonu. Kad ga iščitate vidite da bi sud u nekim slučajevima odlučivao ukoliko bi mu se entitetski sudovi obratili, a ja sumnjam da bi se obratili”, zaključio je Kešo za Hayat.ba.