Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić ocijenio je da se izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu odvija u sjeni šireg nadmetanja između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, ali da je za BiH mnogo važnije kakvu će ulogu budući nosilac te funkcije imati u podsticanju političke saradnje i evropskih integracija.
Govoreći o mogućim nasljednicima Christiana Schmidta, Lavić je kazao da je riječ o „okršaju između Washingtona i Brisela“, ističući da Sjedinjene Američke Države podržavaju kandidaturu Antonija Landija, dok se u evropskim krugovima spominje i ime francuskog diplomate Renea Troccaza.
„Vrlo je jasno da je Washington odlučio da malo ozbiljnije preuzme OHR i da njegov visoki predstavnik, koji bi bio Italijan, završi neke poslove koji su u interesu Washingtona“, rekao je Lavić.
Prema njegovim riječima, nije isključeno ni da Schmidt ostane na funkciji još nekoliko mjeseci dok se ne razriješe odnosi između SAD-a i Evropske unije oko izbora novog visokog predstavnika.
Lavić smatra da je Bosna i Hercegovina postala prostor na kojem se reflektuju širi geopolitički procesi i interesi velikih sila.
„Diplomatska bitka došla je na mali prostor Bosne. To je jedna velika, važna bitka širom svijeta koja se odvija“, naveo je.
Ipak, naglašava da pitanje imena budućeg visokog predstavnika ne bi trebalo biti u prvom planu.
„Ne bih sad previše naglašavao da li će to biti Antonio ili Rene, nego je bitno da pomogne da se u BiH razvije takav politički okvir, takva politička saradnja da se ide ka integracijama unutar Evropskog prostora ili u Evropsku uniju“, kazao je Lavić, dodajući da je evropski put jedina alternativa dugotrajnoj političkoj neizvjesnosti.
Komentarišući mogućnost da se Evropska unija odupre američkim interesima, Lavić je podsjetio na reakcije evropskih država nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, ocjenjujući da je tada pokazano određeno evropsko jedinstvo.
Ipak, smatra da Evropa danas nema političku snagu i uticaj kakav je imala ranije.
„Evropa u ovom svjetskom povijesnom smislu bitnog djelovanja ili bitnog aktera ne može više igrati kao što je igrala, na primjer, u 19. i 20. stoljeću“, rekao je.
Govoreći o odnosu evropskih sila prema Balkanu, Lavić je utvrdio da su vodeće evropske države na ovom prostoru prvenstveno slijedile vlastite interese.
„Na prostoru Balkana Francuska, Britanija, Njemačka igrali su svoje interesne igre. Znači, prodaja njihovih automobila, njihovih poslova, njihova diplomacija je vodila ovo, vodila ono“, kazao je.
Istovremeno je ocijenio da zemlje regiona nisu uspjele razviti jasne razvojne i političke vizije koje bi bile usmjerene prema budućnosti.
„Mi nemamo, ni Srbija, ni Bosna, ni Hrvatska, nikakvih plodonosnih, prosvjetiteljskih, perspektivističkih koncepata budućnosti. Mi i dalje trabanamo po nekoj prošlosti“, naveo je Lavić.
Kao jedan od prioriteta za budući rad OHR-a, predložio je dosljedniju primjenu i tumačenje ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, uključujući usklađivanje entitetskih ustava s Aneksom 4.
Prema njegovom mišljenju, jedan od ključnih problema jeste činjenica da politički akteri često različito tumače ustavne odredbe u skladu sa vlastitim interesima.
„Pojavila se jedna velika garnitura, grupacija unutar politike, naročito političkih stranaka – oni interpretiraju Ustav kako njima odgovara, prema njihovim političko-ideološkim pozicijama“, zaključio je Lavić za Federalnu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.