Naglasio je da novinari moraju imati na raspolaganju sredstva koja će im omogućiti da se adekvatno brane i dokažu istinitost svojih navoda te dodao da je upravo to bio osnovni razlog zbog kojeg je Ministarstvo odlučilo osigurati ovu vrstu podrške.
Po njegovim riječima, sloboda medija i sloboda govora predstavljaju standard u demokratskim društvima širom svijeta, a ova mjera trebala bi biti dodatni podstrek novinarima u njihovom radu.
– Ovo je poruka i novinarima, ali i onima koji ih tuže, da institucije stoje iza novinara – poručio je Hurtić.
U razgovoru za Fenu, podsjetio je i na činjenicu da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kroz javne pozive osiguralo više od 10 miliona KM za obnovu i izgradnju komunalne i socijalne infrastrukture u povratničkim sredinama. Napomenuo je da je po dolasku na čelo Ministarstva 2023. godine, kao i godinu kasnije, za te namjene bilo predviđeno 2 miliona KM, nakon čega je inicirao razgovore s drugim ministrima da bi se osigurala veća sredstva za povratnike i vjerske zajednice.
– U budžetu za 2025. godinu obezbijedili smo 10 miliona KM i ta sredstva su prebačena na Fond za povratak. Raspisan je javni poziv, prijavljivale su se lokalne i vjerske zajednice i oko pet miliona dodijeljeno je vjerskim zajednicama, a pet miliona lokalnim zajednicama za infrastrukturu – kazao je Hurtić.
Dodao je da su se za sredstva mogle prijaviti zajednice iz cijele BiH te da se pri dodjeli vrjednovao kvalitet projekata i prijava, kao i učešće aplikanata.
– Važno je da možemo raditi od Kladuše do Trebinja, od Bijeljine do Ljubuškog. Svaka lokalna zajednica se može prijaviti. Gledamo gdje su kvalitetni projekti i kvalitetne prijave i, naravno, učešće lokalne zajednice ili vjerske zajednice – rekao je Hurtić, ocijenivši da je Ministarstvo kroz grantove za infrastrukturu i druge programe pokazalo konkretne rezultate na terenu.
Govoreći o radu Vijeća ministara BiH i načinu donošenja odluka, kazao je da je u aktuelnom mandatu održano više od 115 sjednica, ističući da je većina odluka usvojena, iako pojedine odluke, kako je naveo, nisu usvojene zbog izostanka glasova ministara iz sva tri konstitutivna naroda.
Ukazao je na to da se često miješaju nadležnosti Vijeća ministara BiH s nadležnostima entitetskih i kantonalnih vlada, naglašavajući da se najveći dio pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život građana rješava na nižim nivoima vlasti, dok Vijeće ministara daje smjernice u kojem će se smjeru država kretati.
– Mislim da uvijek može bolje i da treba biti optimista te pokušavati rješavati probleme – istakao je Hurtić.
Ministar Hurtić govorio je i o finansijskoj i institucionalnoj podršci sigurnim kućama u BiH, naglašavajući potrebu za jačanjem njihovih kapaciteta i otvaranjem novih sigurnih kuća u dijelovima zemlje gdje takva vrsta zaštite još nije dostupna.
Podsjetio je da u BiH trenutno postoji osam sigurnih kuća te da je finansijska podrška za njihov rad ove godine povećana sa 100.000 KM na 120.000 KM.
– Naravno, sredstava za sigurne kuće nikada nije dovoljno, ali važno je da država kroz Vijeće ministara i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, stoji iza tih ustanova – istakao je Hurtić, dodajući da redovno razgovara s voditeljicama sigurnih kuća o izazovima s kojima se suočavaju.
Najavio je da će uskoro biti potpisani novi ugovori za sredstva predviđena budžetom za 2026. godinu, naglasivši da je riječ o namjenskim sredstvima koja su isključivo namijenjena sigurnim kućama.
Govoreći o potrebama na terenu, ocijenio je da postojeći kapaciteti nisu dovoljni.
– U BiH, s obzirom na situaciju, i da imamo još deset sigurnih kuća bilo bi malo. Imamo dijelove zemlje u kojima gotovo da nemamo nijednu sigurnu kuću – naglasio je, dodajući da će država u budućnosti morati ići u pravcu otvaranja novih sigurnih kuća.
Kazao je i da je o toj temi razgovarao s predstavnicima međunarodne zajednice.
– Kada su me pojedini ambasadori pitali šta bi trenutno bilo najkorisnije uraditi, rekao sam im da izgrade po jednu sigurnu kuću i da ona nosi naziv njihove ambasade. Na taj način mogli bismo zbrinuti porodicu i nekome spasiti život – kazao je Hurtić.
Između ostalog, tokom razgovora ministar je istakao i to da je na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH budžet za rad Međureligijskog vijeća u BiH povećan sa 100.000 na 300.000 KM godišnje, da bi se osiguralo stabilnije funkcioniranje ove institucije.
– Vidjeli smo s kakvim se problemima suočavaju. Nisu imali dovoljno sredstava ni za isplatu plata, pa su bili primorani oslanjati se na pomoć vjerskih zajednica – rekao je Hurtić.
Stoga je, kaže, Ministarstvo pokrenulo inicijativu za povećanje izdvajanja, o čemu su vođeni razgovori s Ministarstvom finansija i trezora BiH.
– Uputili smo dopis ministru finansija, razgovarali i detaljno obrazložili problematiku, nakon čega su sredstva povećana na 300.000 KM. Isti iznos planiran je i za narednu godinu – kazao je Hurtić.
Naglasio je da Međureligijsko vijeće ima značajnu ulogu u bosanskohercegovačkom društvu jer okuplja predstavnike različitih vjerskih zajednica i doprinosi dijalogu te reagiranju na društvene izazove. Ocijenio je da način na koji funkcionira ovo vijeće predstavlja primjer saradnje i međusobnog razumijevanja te model na kojem bi trebalo graditi budućnost BiH.
Osvrćući se na podršku humanitarnim organizacijama i njihovom radu, Hurtić je kazao da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH povećalo izdvajanja za Društvo Crvenog krsta/križa BiH sa dosadašnjih 150.000 KM na 200.000 KM.
Osim toga, Ministarstvo je zatražilo i dodatna sredstva iz budžetske rezerve za nekoliko lokalnih organizacija Crvenog krsta i Crvenog križa, između ostalih, u Mostaru, Livnu, Općini Novo Sarajevo, Bihaću te za Crveni krst Republike Srpske.
– Nadam se da će se u okviru rezerve obezbijediti oko 100.000 KM za lokalne organizacije da poboljšamo njihov rad, odnosno da mogu pomoći ljudima kojima je pomoć potrebna – rekao je Hurtić.
Ocijenio je da su potrebe humanitarnih organizacija znatno veće od raspoloživih sredstava, ali da je važno što su izdvajanja povećana.
Govoreći o migrantskoj situaciji u BiH i radu prihvatnih centara, ministar se osvrnuo i na okolnosti u vezi s kampom Lipa kod Bihaća.
Kako je rekao, među prvima je otišao u kamp Lipa u vrijeme kada se pokušavalo uspostaviti svojevrsni zatvorski režim u tom kampu, čemu se, kako je naveo, protivio.
– Nisam se libio da kažem da će to biti zatvor za migrante i to najgore vrste, da će nam Evropa spakovati najveće kriminalce, lopove i ubice koji nisu bili na ruti BiH, već su možda ušli u Španiju, Portugal ili Italiju, a onda ih nama vraćati ovdje – kazao je Hurtić.
Dodao je da je takav pokušaj zaustavljen, navodeći da je vođen i sudski proces u Beču, nakon kojeg je austrijski sud donio odluku da takav koncept ne može biti uspostavljen u kampu Lipa. Zahvaljujući tome, istakao je, spriječena je mogućnost da BiH bude mjesto za smještaj osoba koje su počinile teška krivična djela u drugim evropskim državama.
Govoreći o Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac, Hurtić je kazao je da su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH učestvovali u zbrinjavanju građana BiH i članova njihovih porodica koji su evakuirani iz Gaze.
Naveo je da im je u Salakovcu obezbijeđen smještaj i osnovni uslovi za život, uključujući grijanje i toplu vodu, ističući da su građani BiH tom prilikom pokazali humanost i empatiju.
Posebno je istakao da je donio odluku da se ne donira polovna roba, nakon čega su građani, kako je kazao, uglavnom donirali novu garderobu i druge nove stvari za pristigle porodice.
Dodao je da su građani koji su izbjegli iz Gaze danas uglavnom dobro zbrinuti te da su se neki od njih već trajno nastanili u BiH, gdje su kupili kuće i pokrenuli vlastite biznise.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.