Govoreći o međunarodnim odnosima i promjenama u svjetskoj ekonomiji, Kazaz se pozvao na analize ekonomiste Branko Milanović.
„Nedavno je sjajni američko-srbijanski ekonomista, koji se bavi pitanjem nejednakosti na globalnom planu i unutar država, objavio vrhunsku knjigu koja se zove „Velika transformacija“. On govori o potpunoj promjeni paradigme neoliberalnog kapitalizma. Neoliberalni kapitalizam je završen i nastupa takozvani nacionalni merkantilizam, odnosno nacionalni liberalizam sa sukobom dva hegemona – Kine i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Kazaz, piše Federalna.
Kazaz smatra da je politika administracije američkog predsjednika Donald Trump usmjerena na zaštitu interesa energetskog i vojnog sektora.
„Politika Trumpove administracije je, s jedne strane, pogubna po same Sjedinjene Američke Države, a s druge strane predstavlja pokušaj da se kontrolom fosilnih goriva našteti Kini, što nije uspjelo, te da se ojača američki naftni i plinski lobi, kao i vojna industrija.“
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Kazaz je ustvrdio da je odlazak visokog predstavnika povezan s pitanjem državne imovine.
„Schmidt je, to treba otvoreno reći, žrtva američkog plinskog lobija i odlazi zato što nije riješio pitanje državne imovine.“
Komentarišući pitanje državne imovine, ocijenio je da ga političke elite namjerno komplikuju.
„Domaće političke elite nas drže kao taoce 30 godina nesvršenog rata. Šansa da se rat završi u političkom polju propuštena je još 2006. godine obaranjem Aprilskog paketa.“
Kazaz smatra da je sadašnji pristup pitanju državne imovine opterećen nacionalističkim interpretacijama.
„Ako po bošnjačkim nacionalistima državna imovina pripadne entitetima, eto Republike Srpske kao države. Ako pripadne državi, onda srpski nacionalisti predvođeni Dodikom kažu da je to kraj Republike Srpske. To pitanje je vrlo lako rješivo – prebacite ga na lokalne zajednice i riješite problem. Dakle, lako rješivo pitanje, ali ga treba zakomplicirati.“
Govoreći o energetici, upozorio je na posljedice južne interkonekcije.
„Dobro je da Bosna i Hercegovina ima više izvora energije, ali je ukapljeni plin oko tri puta skuplji od ruskog. Struja iz plinskih termoelektrana također će biti znatno skuplja od sadašnje.“
Postavio je i pitanje položaja Bosne i Hercegovine u savremenim geopolitičkim odnosima.
„Da li mi u ovakvoj situaciji postajemo neka vrsta polukolonije ili kolonije oligarha okupljenih oko Trumpa? Ne Sjedinjenih Američkih Država, nego oligarha okupljenih oko Trumpa. Mislim da je Trump već izdiktirao to ime i da ćemo u budućnosti trpjeti ekonomski utjecaj jedne vrlo konzervativne i eksploatatorske oligarhije.“
Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, Kazaz je rekao da trenutno postoje samo ograničene mogućnosti političkog razvoja zemlje.
„Od tri mogućnosti koje su navedene, dvije trenutno nisu moguće. Raspad države nije moguć jer niko nema snage da ga proizvede. Unitarizacija države također nije moguća jer bi za to bio potreban rat, genocid i etničko čišćenje. Nama ostaje jedina mogućnost – liberalizacija konsocijacijske demokratije.“
Kazaz smatra da se u Sarajevu izbjegava otvoreno govoriti o prirodi političkog sistema u BiH.
„U Sarajevu vam niko neće priznati da je ovo konsocijacija i to je već ozbiljan problem. Ako ne vidite realnost u kojoj postoji paritet u domovima naroda, mogućnost blokade i zaštite vitalnog nacionalnog interesa, onda imamo ozbiljan problem sa samozavaravanjem.“
Osvrnuo se i na odnos prema Evropskoj uniji.
„Nesposobna birokratija diktira nam uvjete zbog kojih zaostajemo. Mi smo periferni kapitalizam iz kojeg treba izvući što više sirovina, pretvoriti ga u jeftinu radnu snagu i tržište. Oni su nama odvukli naše ljude.“
Kazaz je poručio da Bosna i Hercegovina može funkcionisati bez OHR-a.
„Ja mislim da Bosna i Hercegovina može bez OHR-a komotno. Problem je što bonske ovlasti nisu dio Ustava Bosne i Hercegovine, nego su naknadno uvedene kako bi se napravila funkcionalna država.“
Dodao je da Bosna i Hercegovina nije prošla ni moralnu ni političku transformaciju nakon rata.
„Mi nismo prošli ni etičku katarzu ni političku transformaciju. Ovdje je nacionalizam jedina ideologija, a unutar nacionalizma vodi se borba za vlast.“
Na kraju je upozorio na dugoročne posljedice energetskih politika i zaduživanja.
„Davno smo prestali izvoziti električnu energiju. Imamo ogromne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a ipak smo došli u situaciju da naše potomke zadužujemo da plaćaju najskuplje moguće grijanje i najskuplju moguću električnu energiju.“
„Dok se političke elite bore oko ratnih ciljeva, korupcije i kriminala, mi zadužujemo naše potomke“, zaključio je Kazaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.