Sjajna prilika da ga u svoju prehranu uvrstite već danas.
Zašto je bobičasto ili šumsko voće dobro za zdravlje
Kako nam svako godišnje doba nudi obilje ukusnih i zdravih plodova, možemo reći da u prevenciji i očuvanju zdravlja na raspolaganju imamo bogatu riznicu plodova iz prirode. Ovo bogatstvo najbolje je opisao prirodni liječnik dr. Schierbaum rečenicom: “Sve kemijske tvornice svijeta ne rade tako točno i savršeno kao jedna mala biljka”.
Ljetna sezona donosi nam obilje bobičastog (šumskog) voća dozrelog na toplom ljetnom suncu: borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz i brusnice. Te biljke rastu samoniklo, kao šumsko voće, ali i kao kultivirane, pitome vrste uzgojene u vrtovima ili na plantažama. Njihovi sočni, mekani i ukusni plodovi odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima.
Bobičasto voće bogato je biljnim fenolima, osobito flavonoidima koji imaju jaka antioksidativna svojstva, a ujedno su i pigmenti od kojih potječe boja tih plodova i njihov karakterističan okus.
Flavonoidi na neki način igraju ulogu u imunosnom sustavu biljke i pomažu da dozrije na suncu, a ne “izgori”, a svakako imaju i pozitivan učinak na naše zdravlje. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima (vitamin C, vitamin E i provitamin A) koji povećavaju njihov učinak, vežu slobodne radikale i na taj način čuvaju integritet stanice. Najviše takvih flavonoida, među kojima je i antikarcenogeni kvercetin, sadrže pokožice ribiza, borovnice i crnoga grožđa.
Konzumacija bobičastog voća savjetuje se:za jačanje imunosnog sustavakod slabokrvnosti i umoraza ublažavanje simptoma alergijeosobama koje su sklone čestim upalamaza smanjenje rizika od nastajanja nekih vrsta karcinoma, osobito želuca, jednjaka, debelog crijeva i plućaosobama prekomjernom tjelesnom težinom jer je niskokalorično, a bogato biološki vrijednim tvarima važnim za regulaciju metabolizma.
Bobice je najbolje konzumirati baš onakve kakve ih nalazimo u prirodi – svježe i bez dodatka industrijskog šećera.
Flavonoidi – zdravstveni učinci
Flavonoidi su skupina prirodnih tvari s promjenjivom fenolnom strukturom tako da postoji šest različitih vrsta flavonoida (flavanoli, flavan-3-oli, flavoni, flavanoni, izoflavoni, antocijanini), s tim da tijelo svaku vrstu razgrađuje na drugačiji način.
Nalazimo ih u mnogim vrstama voća i povrća, a ima ih i u biljnim proizvodima poput vina, čaja i čokolade. Poznati su po svom snažnom antioksidativnom učinku te pomažu u regulaciji stanične aktivnosti i borbi protiv slobodnih radikala koji uzrokuju oksidativni stres u tijelu, odnosno štite tijelo od svakodnevnih toksina i stresora.
Ujedno imaju i protuupalni učinak što pomaže tijelu u smanjenju simptoma upale.
Uključivanje hrane bogate flavonoidima u prehranu odličan je način da pomognete tijelu da ostane zdravo i potencijalno smanjite rizik od nekih kroničnih zdravstvenih stanja.