No postoji jedno malo, dragocjeno doba dana koje bismo trebali zaštititi kad god možemo – jer upravo tada najviše raste osjećaj zadovoljstva i smirenosti. Bilo da to vrijeme provodimo u šetnji sa psom, u molitvi ili meditaciji, pripremi doručka za obitelj ili ispijanju omiljene kave – znanost kaže da smo tada najbliže osjećaju istinske sreće.
Jutro donosi najviše sreće, pokazuje velika britanska studija
U januaru 2025. objavljena je studija koju su proveli doktoranti psihobiologije iz Ujedinjenog Kraljevstva, a rezultati su objavljeni u časopisu BMJ Mental Health. Analizirali su podatke 49.218 odraslih osoba prikupljene kroz dvogodišnje razdoblje, počevši od marta 2020.
Sudionici su ispunjavali upitnike u kojima su se ocjenjivali simptomi depresije, anksioznosti, osjećaj usamljenosti i opće psihološko blagostanje. U prosjeku za svakog je sudionika zabilježeno 18 promatranja – ukupno gotovo 909.000 podataka.
Rezultati su pokazali da doba dana ima stvaran utjecaj na mentalno zdravlje. Iako razlike nisu bile drastične, jutarnji sati su dosljedno donosili najbolje rezultate: niže razine depresije, tjeskobe i usamljenosti te više razine sreće, zadovoljstva i osjećaja da život ima smisla, prenosi Index.hr.
Srijedom smo najlošije raspoloženi, a petkom i nedjeljom vraća se osjećaj mira
Zanimljivo, istraživači su otkrili i obrasce kroz dane u sedmici. Najniže točke mentalnog zdravlja bilježene su sredinom sedmice – osobito utorkom i srijedom, kada čak ni jutro nije donosilo olakšanje. Petak i nedjelja, dani koje najčešće povezujemo s odmorom i slobodnim vremenom, pokazali su najniže razine tjeskobe, i to unatoč pojmu “nedjeljne nervoze” koji je uobičajen među mnogima.
Savjeti stručnjaka za bolje raspoloženje svaki dan
Iz klinike Cleveland poručuju da ne treba čekati loš dan kako biste se pobrinuli za svoje mentalno zdravlje. Njihovi stručnjaci preporučuju:
boravak na svježem zraku i u prirodi
redovitu tjelesnu aktivnost
prehranu bogatu voćem i povrćem, uz smanjen unos procesirane hrane
vježbe disanja, meditaciju ili mindfulness
razgovor sa psihoterapeutom.
Napominju i da bi se iza lošeg raspoloženja mogli kriti i drugi uzroci – poput zdravstvenih tegoba, problema sa spavanjem, hormonalnih promjena, nuspojava lijekova ili problema s mentalnim zdravljem. Ako primijetite da ste često neraspoloženi, preporučuje se razgovor s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.