Koji su načini da zaštitimo sebe i uspostavimo ravnotežu? Vrijeme je da razgovaramo o problemu koji pogađa sve više ljudi jer zdravlje uvijek mora biti prioritet.
Otprilike trećinu života provedemo na poslu, kažu istraživanja, u prosjeku 80 do 90 tisuća radnih sati, barem ako je riječ o 8-satnom radnom danu. Kako god računali, posao će nam doista oduzeti značajno vrijeme, a kolege nam postaju gotovo poput proširene obitelji, barem ako ne mijenjamo često radna mjesta.
Sindrom izgaranja na poslu
No nisu sve obitelji, pa tako ni radni kolektivi funkcionalni, a pritom smo zbog prirode posla izloženi većem ili manjem stresu. Često se spominje i sindrom izgaranja na poslu (eng. burnout syndrome), odnosno stanje kroničnog emocionalnog, mentalnog i fizičkog iscrpljivanja uzrokovano dugotrajnim i pretjeranim stresom, najčešće povezanim s radom. Prepoznaje se kroz osjećaj preplavljenosti, gubitka motivacije, smanjenje produktivnosti i energije, kao i kroz emocionalnu distancu prema poslu.
Uzroci sindroma izgaranja mogu biti prevelika radna opterećenja, manjak kontrole, nejasni ciljevi, loša organizacija, nedostatak podrške i nezdrava radna atmosfera, a najčešće su pogođena ovim sindromom zanimanja koja uključuju čestu interakciju s ljudima, visok emocionalni angažman i, naravno, rad pod stresom.
Rana identifikacija simptoma i preventivne mjere, poput poboljšanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života, adekvatnog odmora i traženja podrške, mogu pomoći u sprječavanju razvoja ovog sindroma.
Rad može i treba čuvati dobro mentalno zdravlje
S druge strane, kada je riječ o mentalnom zdravlju, rad može imati zaštitnu ulogu. Dostojanstven rad, piše Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), podržava dobro mentalno zdravlje pružajući:sredstva za život,osjećaj samopouzdanja, svrhe i postignuća,priliku za pozitivne odnose i uključenost u zajednicu teplatformu za strukturirane rutine, uz mnoge druge prednosti.
I za osobe s mentalnim zdravstvenim stanjima, dostojanstven rad može doprinijeti oporavku i inkluziji, poboljšati samopouzdanje i socijalno funkcioniranje.
Sigurna i zdrava radna okolina, naglašava SZO, nije samo temeljno pravo, već također povećava vjerojatnost smanjenja napetosti i sukoba na poslu te poboljšava zadržavanje zaposlenika, radnu učinkovitost i produktivnost. Nasuprot tome, nedostatak učinkovitih struktura i podrške na poslu, posebno za one koji žive s mentalnim tegobama, može utjecati na sposobnost osobe da uživa u svom radu i kvalitetno obavlja svoj posao; to može narušiti prisutnost ljudi na poslu, pa čak i spriječiti osobe da uopće dobiju posao.
Što možemo učiniti sami da nam bude bolje?
Po pitanju osiguravanja zdrave i sigurne radne okoline najveća uloga pripada menadžerima, ali ovisi i o politikama pojedinih država, uglavnom u okviru područja zaštite na radu. Pa što možemo učiniti sami kako bi nam rad bio ugodniji, a mentalno zdravlje bolje? Ovom prilikom navodimo šest strategija:
1. Uvedite pauze – redovite pauze omogućuju osvježenje i resetiranje uma, što smanjuje stres i poboljšava fokus. Po mogućnosti povremeno izađite iz ureda, ako je u blizini park tada kratko prošetajte, a mogli biste napraviti i nekoliko kratkih vježbi, poput onih na stolcu.
2. Postavite jasne granice između posla i privatnog života – vrlo je važno odvojiti radno vrijeme od slobodnog vremena, čime se smanjuje sagorijevanje. To je posebno izazovno u uvjetima rada od kuće, pa pripazite da vam zoom poslovni sastanci ne oduzmu vrijeme za obiteljska druženja.
3. Zauzmite zdrav odnos prema zadacima – postavljanje realnih očekivanja i delegiranje zadataka smanjuje preopterećenost.
4. Budite fizički aktivni – vježbanje smanjuje stres i povećava lučenje endorfina, takozvanog „hormona sreće“, što poboljšava raspoloženje.
5. Potražite podršku kolega – razgovor s kolegama o tome što vas opterećuje može pomoći u smanjenju osjećaja izoliranosti.
6. Mentalne vježbe i mindfulness – tehnike poput meditacije i disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i povećanju koncentracije.
Ključne poruke Svjetskog dana mentalnog zdravlja
Navedimo na kraju i koje su ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, a koji je posvećen upravo zdravlju na poslu:Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju osiguravajući svrhovitost i stabilnost. Loši radni uvjeti mogu naštetiti mentalnom zdravlju smanjujući i zadovoljstvo poslom i radnu produktivnost.Zaposlenici se mogu suočavati s raznim oblicima rizika za mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju, loše radne uvjete ili ograničenu autonomiju. Loše plaćeni ili nesigurni poslovi često doprinose nedostatku adekvatne zaštite što zaposlenike izlaže raznim psiho-socijalnim rizicima.Nedostatak potpore za oboljele od mentalnih poremećaja može se negativno odraziti na njihovo samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, odsustva s posla, kao i sposobnost zapošljavanja. Slično mogu biti zahvaćeni i članovi obitelji, odnosno osobe koje se skrbe za oboljele.Širi utjecaj na zaposlenost i društvo. Loše mentalno zdravlje može uzrokovati manju produktivnost, česta odsustva s posla i povećati izmjene osoblja. Tako npr. depresija i anksioznost rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana godišnje.
Stigma i diskriminacija koje prate osobe s mentalnim poremećajima često odmažu u zapošljavanju, kao i zadržavanju poslova. Smanjivanje diskriminacije na radnom mjestu kroz osvješćivanje, edukaciju i angažman oboljelih od mentalnih poremećaja može pomoći u stvaranju zdravijeg i uključivijeg radnog okruženja.Zaposlenici bi se na radnom mjestu trebali prilagoditi tako da daju potporu oboljelima od mentalnih poremećaja. To bi značilo npr. organizirati zajedničke sastanke, planirati češće pauze, postupno uvoditi oboljele u radne zadatke i osigurati prostor za skladištenje lijekova.Poslodavci bi trebali osigurati osposobljavanje za nadređene kako bi prepoznali i riješili potencijalne stresore na radnom mjestu. Osposobljeni nadređeni mogu davati učinkovitu potporu svojim timovima i poticati zdravije radno okruženje koje pruža više potpore.