Sarajevo

MOŽETE LI DISATI? Zavod za javno zdravstvo KS izdao preporuke građanima

Simptomi koji se javljaju kao posljedica izloženosti zagađujućim materijama su individualni, a javljaju se u obliku glavobolje, nadražaja, otežanog disanja, kašlja, poremećaja plućne i srčane funkcije.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Ilustracija

Građani Kantona Sarajevo su svake zime izloženi visokim koncentracijama zagađujućih materija, koje prvenstveno nastaju kao posljedica korištenja malih pojedinačnih ložišta, starih, neodržavanih automobila i loše propusnosti saobraćajnica.

Djelovanje zagađujućih materija na organizam čovjeka može biti akutno (izlaganjem organizma visokim koncentracijama u kratkom vremenskom periodu) i hronično (izlaganjem organizma manjim koncentracijama u dužem vremenskom periodu), a ogleda se u porastu hroničnih oboljenja disajnih organa (bronhitisa, astme, karcinoma…), navodi se u zdravstvenim preporukama Zavoda za javno zdravstvo KS.

Simptomi koji se javljaju kao posljedica izloženosti zagađujućim materijama su individualni, a javljaju se u obliku glavobolje, nadražaja, otežanog disanja, kašlja, poremećaja plućne i srčane funkcije usljed nedostatka kiseonika u organizmu.

ZDRAVSTVENE PREPORUKE

– Smanjite boravak i rekreativne aktivnosti na otvorenom prostoru u gradskoj zoni u periodima dana kada su koncentracije zagađujućih materija iznad dozvoljenih vrijednosti!

– Posebno ograničeno kretanje na otvorenom (parkovi, igrališta…) odnosi se na visokorizične grupe stanovništva kao što su djeca, starije osobe, trudnice i hronični bolesnici!

– Grupa radno sposobnog stanovništva (zdrave osobe) trebaju slobodne aktivnosti prilagoditi uslovima i kretanje na otvorenom prostoru svesti na minimum!

– Pri eventualnom boravku na otvorenom prostoru, preporučuje se korištenje lične zaštite u vidu zaštitnih maski sa odgovarajućim filterima kako bi se ublažio štetni uticaj na zdravlje. Disanjem kroz nos smanjuje se mehaničko oštećenje sluznica disajnih organa.

– Provjetravanje prostorija vršiti u periodima najmanjih koncentracija zagađujućih materija!

– Redovno boraviti na čistom zraku na obližnjim planinama!

– Smanjiti pušenje cigareta i boravak u zadimljenim i neventiliranim prostorijama!

– Redovno uzimati odgovarajuću terapiju propisanu od strane nadležnog ljekara!

– Povećati unos tečnosti, ukoliko je moguće voća, povrća i vitaminskih preparata!

Bolesti povezane sa aerozagađenjem:

Akutni bronhitis – Direktni iritativni efekat prašine, SO2, petrohemijskih agenasa (PAU). Konzumiranje cigareta nosi visok rizik za oboljevanje od respiratornih i srčanih bolesti.

Akutna respiratorna infekcija – Posebno osjetljiva djeca i vrlo stare osobe. Siromaštvo, malnutricija i

zloženost infektivnim agensima su pogodni uslovi za nastanak akutne respiratorne infekcije u osjetljivih populacionih podskupina.

Hronični bronhitis – Aerozagađenje povećava učestalost i ozbiljnost kašlja i/ili produkcije sputuma. Pušenje ima signifikantan efekat.

Astma – Aerozagađenje provocira astmatičnu krizu vjerovatno na refleksnoj osnovi, povećavajući hipersenzitivnost i alergiju. Ovdje je značajno djelovanje ozona, hroma, nikla, kadmijuma i berilijuma, prašine. Glavobolja – Posebno se odnosi na ugljen monoksid (CO) koji ima snažnu sposobnost vezivanja na hemoglobin.

Iritacija – Osjetljive osobe trpe poremećaje izazvane iritacijom kože i sluznice oka i nosa.

Karcinom – Neki od polutanata u aerozagađenju su kancerogenici I i II reda prema IARC. U industrijski zagađenim sredinama kancerogenici iz zraka (azbest, arsen, SiO2) participiraju za oko 30- 50% svih uzroka karcinoma, a najčešće pluća.