Tako da se ne zavaravamo i mislimo da u zimskom periodu moramo da jedemo količinski dosta više kaže za portal Bosnainfo nutricionista Tarik Zolotić.
Drugi problem, zašto se u zimskom periodu jede puno više, je što su dani kraći te proizvodnja hormona melatonina krene puno ranije.
“Istraživanja pokazuju da melatonin povećava apetit. Zatim, zbog nedostatka sunca dovodi do smanjene produkcije D vitamina u našem organizmu, a taj vitamin je povezan s lučenjem leptina, hormona sitosti”, ističe Zolotić.
Osim toga, dodaje nutricionista, važnu ulogu ima i instinkt za preživljavanje ili medvjeđi instinkt, a to je da tijelo tokom zime skladišti više masnog tkiva.
“Genetika tijelo podsjeća da su ljudski preci imali manje hrane u zimskom periodu i da su morali skladištiti više potkožnog masnog tkiva. Zbog toga dolazi do povećanja tjelesne mase. Također, zimski period prati mnogo praznika i sofre koje su vezane za energetsku hranu, dosta pita, peciva, deserta, slatkiša, osvježavajućih napitaka”, navodi Zolotić.
Ističe da jedan burek ima više od 500 kalorija, uz to baklava preko 400 kalorija, a sve s limenkom soka prelazi 1.300 kalorija, što je ustvari 70 posto ljudskih potreba za čitav dan.
– Teško da će se neko zaustaviti na jednoj piti i jednom soku – naglašava Zolotić.
Nutricionistu Zolotića smo pitali za suho meso, s obzirom da je neizostavan dio zimske sofre. Kaže da po tom pitanju ima mnogo kontradikcija te struka nema zajednički stav.
Podsjetio je na ranija istraživanja koja su pokazala da suho meso ima nitrate i nitrite koji se u tijelu pretvaraju u nitrozamine, opasne kancerogene supstance.
No, također je dokazano da te supstance nastanu samo kod određenih životinja, dok nije potvrđeno da imaju negativno dejstvo na ljudsko zdravlje.
-Znamo da se vodi saga protiv crvenog mesa, da je jedan od razloga kancerogenih oboljenja, posebno probavnog trakta – ističe Zolotić.
Smatra da to nije problem zbog konzumacije mesa, koliko je zbog nedovoljne konzumacije voća i povrća zbog čega ne postoji balans. Ističe da treba tri do pet porcija povrća i voća dnevno. Svaka namirnica može biti otrov i lijek, zavisi od doze. Jako je bitno imati mjeru, a ako bi išli da pričamo o kancerogenim komponentama onda moramo krenuti od šećera, alkohola, cigareta, energetskih napitaka – ističe Zolotić.
Naglasio je da ishrana mora biti umjerena, raznovrsna, raznobojna, sezonska, lokalna.
Zolotić je prokomentarisao i turšiju, kiseli kupus i salate, navodeći da je to odličan način konzerviranja povrća jer kiseljenjem povrće ne gubi svoje hranjive materije, a neke sorte čak i povećavaju.
Naglašava da kiseli kupus ima više C vitamina nego svježi.
Osim toga, navodi nutricionista, kiseli kupus sadrži i mnoštvo probiotika, dobrih bakterija koje su važne. Gotovo 30 sojeva dobrih bakterija imamo u kiselom kupusu, a 80 posto imuniteta je u crijevima – kazao je Zolotić.
Pohvalio je i dobro dejstvo ajvara i bestilja, te drugih domaćih proizvoda. Znali su naši stari šta rade – poručio je Zolotić.
U vezi sa starim običajima kazao je da je prije konzumirano puno čorbi i temeljaca koji sadrže mnogo probiotika, hrane za dobre bakterije, kolagena, aminokiselina koje su bitne za probavu i crijeva.
U vezi s konzumacijom čajeva kazao je da imaju antibiotsko djelovanje. Majčina dušica, kamilica i džumbir će nam pomoći kod određenih prehlada, zagrijati nas.
“Začini su odlična skupina hrane koja može pomoći kod jačanja imuniteta. Kurkuma, crvena paprika, origano, bijeli luk. Nema bakterije koja je otporna na bijeli luk, najbolji antibiotik”, istakao je Zolotić.
Nutricionista je za kraj kazao da tijelu treba hrana, hidratacija, ali i kvalitetan san. To je zdravlje, a zdravlje je uslov za sve – zaključio je Zolotić.