Epidemija HPV-a i rak grlića materice su stvarna prijetnja za žene, a statistike su alarmantne! Od početka septembra, nove doze HPV vakcina su dostupne u Kantonu Sarajevo za djevojčice 8. razreda, prema Programu imunizacije 2023./2024. godine, koji izdaje Federalno ministarstvo zdravstva.
Jelena Kalinić: Dobrodošli u još jednu epizodu podkasta Nauka govori posvećenom povećanju naučne, digitalne i zdravstvene pismenosti. U ovoj epizodi još jednom s razlogom govorimo o humanom papiloma virusu i HPV vakcinama. U životu sam srela više žena koje su oboljele od raka grlića materice i sve i jedna mi je rekla da su željele da su u svoje doba mogle primiti ovu vakcinu. S nama u gostima u studiju je epidemiolog dr Asaf Salčinović iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Asafe, ono što mi želimo znati, a vjerovatno i naši gledaoci, da se jako, jako se puno priča o humanom papiloma virusu, ali ljudi ne shvataju da to zapravo nije jedan virus nego da postoji više i kako se ti različiti tipovi humanog papiloma virusa razlikuju po sposobnosti izazivanja bolesti kod ljudi?
Asaf Salčinović: Hvala na pozivu, u svakom slučaju izuzetno sam sretan što u ovakvim podkastima imamo ovakve teme. HPV virus, da pređemo već na pitanje, je virus koji je potpuno prisutan u cjelokupnoj globalnoj populaciji i mi zaista imamo različite genotipove virusa, dakle preko 200 već nekih poznatih do sada, nekada prije 20 godina bio je to puno manji broj. Od tih nekih 200 poznatih genotipova oko 40-tak izaziva određene probleme, počevši od genitalnih bradavica, preko prekanceroznih lezija kod žena na grliću materice i u skladu stim mogu da određeni genotipovi uzrokuju karcinom grlića maternice i ostale karcinome koje mi također povezujemo sa HPV infekcijom, kao što su karcinomi anusa, u području genitalne regije, dakle anusa, vulve, vagine, penisa itd. a mogu i da izazovu genitalne/spolne bradavice koje su nama uvijek opštepoznata tema. Tako da mi, kada govorimo o samom virusu i šta on sve može da uradi, mi uvijek se vraćamo na onu podjelu HPV virusa na visokorizične i niskorizične, odnosno na visokoonkogene i niskoonkogene. Prema tome virus genotip 16 i 18 su takozvani najpoznatiji visokoonkogeni virusi koji nam upravo izazivaju ove karcinome ukoliko se desi infekcija. Svaka infekcija nije uvijek i karcinom – to je ono što uvijek treba izdvojiti. I mi obično raspolažemo sa podacima gdje otprilike 90% infekcija HPV virusom prođe spontano. Dakle, naš se organizam s tim izbori. 10% pravi probleme. U tih 10% mi onda gledamo koji je virus: visokorizični ili niskorizični i u skladu s tim znamo šta možemo očekivati.
Jelena Kalinić: Ja ću se samo vratiti, za ljude koji nas prate a koji možda ne razumiju neku ovako terminologiju: onkogen, da se podsjetimo, znači onaj koji izaziva rak.
Asaf Salčinović: Tako je. U nekom najosnovnijem objašnjenju upravo to znači. Dakle, kad kažemo visokoonkogeni dakle postoji visoka mogućnost da taj konkretno tip virusa odnosno genotip izazove, dovede do karcinoma.
Jelena Kalinić: Ono što bih još voljela da nekako naglasimo: kad ste rekli da oko 90% zapravo ne izaziva te neke drastične stvari, bitno je razumjeti da mi nikad ne znamo ni kojim ćemo tipom virusa biti zaraženi, s kojim ćemo kontaktirati, tako da zapravo sve trebamo tretirati kao visokorizično.
Asaf Salčinović: Tako je, mi u momentu kada se desi infekcija HPV-om prvo ne moramo uopšte znati da smo inficirani HPV-om jer on obično prolazi asimptomatski, nemamo dakle simptome, dok se već ne dese problemi koji zahtijevaju dalji tretman. Prema tome, mi ne znamo kojim ćemo tipom HPV virusa biti zaraženi i mi ne znamo šta nam taj HPV virus može izazvati i do čega dovesti.
Jelena Kalinić: I čak može da isti tip virusa na jednoj osobi koja ima jači imunitet ništa ne prouzrokuje, neke drastične stvari, a nekome kome je u nekom trenutku, zbog stresa ili nečega, oslabljen imunološki sistem bude baš katastrofa. Dakle, voljela bih da sad razumijemo koliko je sam HPV, znači svi tipovi, koliko su rasprostranjeni u populaciji globalno i kod nas? I koje su demografske grupe ljudi najugroženije?
Asaf Salčinović: Eh sad, o HPV virusu kada je u pitanju demografija, dakle kada pogledamo u kojem je regionu najviše inficiranih, kako se kreće statistika svjetska po tom pitanju, koliko imamo inficiranih, koliko imamo onih koji imaju već karcinom itd., onda mi to možemo govoriti sa različitih aspekata. Sam HPV, odnosno kada govorimo o infekcijama mi kažemo: prema svim do sada dostupnim podacima svjetskim da negdje 14 miliona slučajeva imamo godišnje inficiranih.
Jelena Kalinić: Globalno?
Asaf Salčinović: Globalno, jeste. Kada govorimo o evropskom regionu konkretno, mi kažemo da negdje 10% svih svjetskih slučajeva se dešava u evropskom regionu. Šta to konkretno znači u brojevima? Ako govorimo da imamo otprilike 600 000 novih slučajeva karcinoma, negdje 66-67 hiljada je samo u Evropi urinokarcinoma i grlića maternice konkretno. Dakle, kada govorimo o rasama nema neke velike razlike, ali imamo u regionima gdje je velika gustina naseljenosti, gdje imamo veći broj populacije onda automatski govorimo o Africi, Aziji i Južnoj Americi kao regionima u kojima imamo visoke incidence svih ovih karcinoma koje smo nabrojali i generalno HPV infekcije naravno.
Jelena Kalinić: Jeste, zato što je više ljudi i vjerovatno zato što je manja dostupnost vakcina.
Asaf Salčinović: Pa sve sad zavisi kako je koja zemlja pristupila programu imunizacije protiv HPV virusa, odnosno infekcija izazvanih HPV virusom, kako je uvela u svoj program odnosno kalendar imunizacije zaštitu, za koje sve skupine ciljne itd. Tako da ima mnogo faktora od kojih to ovisi, a naravno mi se onda vraćamo i na onaj momenat seksualnog ponašanja obzirom na način kako se virus prenosi. Dakle, ponašanje u populaciji, i to se razlikuje od regije do regije.
Jelena Kalinić: Ali bismo ovdje možda trebali reći da nije seksualni kontakt jedini način prijenosa ovog virusa, ovih tipova virusa.
Asaf Salčinović: Tako je. Mi kada govorimo o prijenosu HPV-a onda govorimo da se on prenosi: koža na kožu, koža na sluzokožu, intimnim odnosom itd. Dakle, sam dodir genitalnih regija može izazvati prijenos, ne mora biti intimni kontakt u smislu seksualni čin, dakle dovoljan je dodir kože na kožu ili kože na sluzokožu i naravno mora biti na onog koji prenosi ili prenosioca.
Jelena Kalinić: Bili su slučajevi nekada davno pojave bradavica kod djece na rukama, a zapravo djeca nisu bila u seksualnom kontaktu ali su jedni drugima rukovanjem u igri prenosili…
Asaf Salčinović: To je prijenos s kože na kožu.
Jelena Kalinić: To je niskorizični, ali opet je ružno, teško se tretira, uporan je… Već ste vi jednom rekli ali ja bih voljela da se ponovi, jer uvijek je nekako taj fokus na ženama, na raku grlića maternice a manje na tome kako zapravo štiteći se vakcinama od humanih papiloma virusa štitimo i muškarce. Dakle, svi ti drugi oblici, vrlo ružni oblici raka koji se mogu dešavati, znači kompletne populacije neovisno o spolu.
Asaf Salčinović: Tako je. Obzirom da je vakcina uvedena već prije gotovo 20 godina, u nekim zemljama, to je sve počelo 2006.-2007. godine. Sad postoje mnogobrojni podaci u tim zemljama koje već imaju mnogobrojne rezultate, provedene studije, nakon uvedene vakcinacije. Tada je bio, naravno, fokus karcinom grlića maternice, jer mi znamo obzirom na podatke koje imamo iz svjetske statistike da je to jedan četvrti karcinom kod žena između 15 i 45 godina u svijetu, po učestalosti govorimo. I onda je bio fokus na to – da se baziramo na to kako da preveniramo karcinom, neki koji je četvrti najčešći kod žena. Zato je bila ta najviše priča i fokus na tome. Naravno, mi ćemo s godinama uvidjeti da su mnogobrojni drugi karcinomi također usko vezani sa HPV infekcijom. Onda smo počeli da govorimo i o karcinomu anusa i vagine i vulve, pa onda došli do grla, do usne duplje… I kada mi pogledamo svjetske podatke, kada pogledamo i lokalno, mi vidimo da kada saberemo sada karcinome usne šupljine sa karcinomima larinksa, grla, kada pogledamo karcinome anusa, vulve, vagine, kada saberemo sav taj broj i pogledamo broj karcinoma grlića maternice vidjećemo da se ovi ovamo karcinomi ozbiljno približavaju po učestalosti ovom karcinomu grlića maternice. I onda smo došli do situacije u kojoj kažemo: idemo u vakcinaciju što ranije da organizam bolje odgovara imuno na vakcinu, što se ranije vakcina primi. I onda su zemlje počele da uvode i vakcinu za dječake.
Jelena Kalinić: Zapravo se radi o tome da je potrebno vakcinu primiti, odnosno uvesti, u dobi kada ljudi, djeca još nisu toliko izloženi tom virusu – manji je rizik i bolje se razvije zapravo imunitet. Jer ovdje smo zapravo došli do mog sljedećeg pitanja na koje ste vi odgovorili, a to je važnost prevencije i vakcinacije.
Asaf Salčinović: Kada govorimo o prevenciji, ono što je veoma bitno je da moramo tu prevenciju podijeliti na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Zašto? Zato što primarna ne isključuje sekundarnu, a sekundarna ne isključuje primarnu. Primarna prevencija je isključivo vakcinacija. Mi govorimo dakle o infekciji HPV-om čije posljedice mi vakcinom možemo spriječiti i to je nešto što je, tako da kažem, zlatni standard, nešto što ne smijemo zaobići, što nam se pruža prilika da uz minimalne… uz minimalnu intervenciju mi zapravo spriječimo kod nekoga za 10, 5, 15 godina karcinom. A obzirom da znamo kakva nam je statistika i da znamo da imamo 350 hiljada smrtnih slučajeva kod konkretno kod karcinoma grlića maternice…
Jelena Kalinić: Za Bosnu i Hercegovinu?
Asaf Salčinović: 350 hiljada u cijelom svijetu. Dakle ako mi to možemo spriječiti, onda zaista više nema potrebe da se diskutuje o važnosti primarne prevencije. Sekundarna prevencija podrazumijeva screening, zato što smo se vakcinisali nećemo isključiti screening.
Jelena Kalinić: Dosta je ginekologa bilo u početku zabrinuto zbog vakcinacije, bojali su se da žene neće dolaziti na screeninge poput PAPA testa jer se osjećaju sigurnim. Međutim, uvijek bi trebalo upozoriti, jer na žalost screeninga za muškarce namamo ali za žene imamo, da iako ste primile vakcinu nekad u djetinjstvu ili možda u kasnijoj dobi, potrebno je raditi redovne ginekološke preglede i PAPA test.
Asaf Salčinović: Tako je. To je obavezno, zato kažemo da primarna ne isključuje sekundarnu prevenciju. Dakle, pregledi ginekološki, PAPA testovi, to je nešto što je obavezno i treba raditi u skladu sa preporukama koje važe u ginekologiji samoj.
Jelena Kalinić: Obično je to jednom godišnje, a za rizične, ako je već bila neka istorija u porodici, čak i dva puta godišnje. Šta nam je tercijarna?
Asaf Salčinović: Tercijarna je tretman. To je kad već promjene i kada, evo konkretno, na grliću maternice kad imamo promjene, kad imamo prekancerozne promjene, kad imamo lezije.
Jelena Kalinić: Žene često pogrešno shvate da je imati CIN kraj života jer to je taj rak. Ali i CIN se može tretirati, ne tako jednostavno ali može.
Asaf Salčinović: Zato i govorimo da je ovo tercijarna prevencija, dakle mi je možemo tretirati. Zato se sve veže, vežu se i ciljevi globalno Svjetske zdravstvene organizacije koja govori o onom poznatom omjeru 90-70-90% pa kažemo tamo 90% da vakcinišemo djevojčica do 15 godina, to je cilj do 2030-te, 70% da se radi screening svih žena do 35-te, pa drugi put do 45-te da se ponovi. I naravno treći cilj nam je 90% da imamo tretmana obavezno urađenih kod žena kod kojih je otkriven karcinom, odnosno neka prekanceroza. Dakle da prođu kroz tretman jer on se može tretirati ukoliko na vrijeme reagujemo.
Jelena Kalinić: Tu isto treba reći da niti jedna vakcina koju imamo nije 100% efikasna, da smo apsolutno zaštićeni i upravo zato što nas ne pokriva 100% sa svim mogućim tipovima, potrebno je raditi i ove screeninge da se „uhvati“ na vrijeme promjena i da se može… znači što prije se uhvati lakše ju je tretirati.
Asaf Salčinović: Tako je, to ja apsolutno tačno. Mi u vakcinama znamo koje sojeve imamo, protiv kojih sojeva nam vakcina pruža zaštitu a rekli smo ima ih preko 200 genotipova. Dakle onog momenta kada mi suspregnemo djelovanje određenih sojeva dođu ovi drugi koji zamijene u populaciji ove. Nama je najbitnije da sada, po svim studijama – podacima, preveniramo aktivnost 16-ke i 18-ke koji su visokorizični, a usput, zašto da ne, i spolnih bradavica 6-ice i 11-ke.
Cijeli intervju OVDJE
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.