Prema svim dostupnim projekcijama, Amerikanci će se u srijedu ujutro probuditi u zemlji s podijeljenom vlašću. Predstavnički dom bit će čvrsto pod kontrolom Demokratske stranke, Senat će također preći na stranu demokrata (ili će ostati u funkcionalnoj pat-poziciji), dok će u Bijeloj kući i dalje sjediti historijski nepopularan republikanski predsjednik, piše ugledni politolog Jasmin Mujanović za Al Jazeera Balkans.
Amerikanci će se ipak nadati da će novi saziv Kongresa uspjeti sarađivati s predsjednikom Trumpom na rješavanju sve dublje krize troškova života u zemlji, ali i primorati Bijelu kuću da okonča, ili barem smanji, vojne operacije u Perzijskom zaljevu, koje su postale glavni pokretač inflacije u Sjedinjenim Državama.
Rezultati međuizbora bit će, međutim, pod lupom i u stranim prijestolnicama, naročito u Evropi, gdje je beskompromisan odnos Trumpove administracije prema Ukrajini, Grenlandu, NATO-u i samoj Evropskoj uniji izazvao najozbiljniji raskol u transatlantskim odnosima od 1945. godine. Nakon niza poraza krajnje desnice u Srbiji i Mađarskoj, vlade na Zapadnom Balkanu posebno će biti zabrinute zbog bilo kakve promjene ili raskoraka u signalima koji stižu iz Washingtona.
Ipak, Kongres nije glavni arhitekta američke vanjske politike. Ona će i dalje biti u nadležnosti Bijele kuće, pa saveznici, partneri i protivnici podjednako ne bi trebali očekivati radikalne zaokrete u pristupu Washingtona. Ono što Kongres pod vodstvom demokrata može i hoće učiniti jeste da uspostavi znatno snažniji nadzor nad vanjskopolitičkim aktivnostima administracije. A to je od ključne važnosti.
Naprimjer, nedavni izvještaj „Pay for Play in the Balkans“, koji su objavili demokratski članovi Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, vjerovatno će dovesti do barem jednog saslušanja u Kongresu. U okviru tog nadzora istaknuto mjesto će, po svemu sudeći, zauzeti i s tim povezane odluke Trumpove administracije da ukine sankcije secesionističkim vlastima u Banjoj Luci, opsežno lobiranje Milorada Dodika i njegovog SNSD-ovog režima u Washingtonu, kao i tačna uloga administracije u uklanjanju Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika. Svaka od ovih tema mogla bi rezultirati i zasebnim saslušanjima, uključujući i ona u Senatu. Novi saziv Kongresa s velikim zanimanjem pratit će i nedavni skandal u vezi s mandatom Kimberly Guilfoyle kao ambasadorice u Grčkoj, kao i poslovne poduhvate Jareda Kushnera i Ivanke Trump u Srbiji i Albaniji.
Osim toga, suprotno raširenom mišljenju, u Kongresu i dalje postoji širok dvostranački konsenzus o politici SAD-a prema Zapadnom Balkanu, kao i zajednička zabrinutost zbog nedavnih zaokreta administracije. Republikanski članovi Kongresa koji iskreno podržavaju ukidanje sankcija Dodiku vjerovatno se mogu izbrojati na prste jedne ruke, a još je manje onih koji bi tvrdili da je podrška njegovim nastojanjima da sruši Dejtonski mirovni sporazum u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a u regionu. A sljedeći saziv Kongresa imat će na raspolaganju i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana kao sredstvo pritiska na administraciju – temeljni zakonski akt kojim su Dejtonski sporazum i posvećenost SAD-a sigurnosti i stabilnosti regiona direktno pretočeni u američki zakon.
Očigledno je da u Bijeloj kući i State Departmentu preovladava drugačije gledište. Pitanje za administraciju u narednim mjesecima bit će da li se zaista isplati nastaviti s rehabilitacijom ekstremiste poput Milorada Dodika u političkom okruženju za koje se očekuje da će se odlučno okrenuti protiv Bijele kuće.
Istina je, naime, da više od godinu dana nakon odluke o ukidanju sankcija Dodiku Washington još nije ponudio suvislo obrazloženje za taj potez. Da je „era izgradnje nacija“ okončana – što su američki predstavnici u UN-u ponudili kao ideološko opravdanje – bilo je jasno već 2009. godine, ako ne i ranije. Na Balkanu sigurno niko nije vjerovao da ta era traje i 2025. godine. Nije bilo ni najmanjeg znaka da je Banja Luka zauzvrat učinila ijedan značajan ustupak nakon što je Washington popustio po pitanju sankcija. Nedavni izvještaj OHR-a Vijeću sigurnosti UN-a – i to izvještaj koji je podnio američki diplomata u svojstvu vršioca dužnosti visokog predstavnika – jasno je pokazao da režim, uz pomoć i podršku hrvatskog separatističkog HDZ-a, i dalje teži secesiji svim raspoloživim sredstvima.
Što je za administraciju još gore, Kongres se već sprema za veliki obračun s njom oko vanjske politike. Očigledna antipatija Bijele kuće prema Kijevu i njena neobjašnjiva servilnost prema Kremlju, kao i upitno vođenje rata s Iranom, duboko su nepopularni među američkom javnošću i njenim izabranim predstavnicima. Ono malo podrške koju administracija za svoju vanjskopolitičku agendu bude uživala u redovima preostalog republikanskog establišmenta 2027. godine ponovo će se prepoloviti 2028., kada stranka počne aktivno pripremati teren za period nakon Trumpa.
Sankcije režimu u Banjoj Luci
To znači da bi pokušaj administracije da preuredi američke prioritete i odnose na Zapadnom Balkanu mogao biti kratkog daha. Nije, naprimjer, nezamislivo da Trumpova administracija, u nastojanju da nakon izbora u utorak barem djelimično ublaži pritisak Kongresa, sama ponovo uvede sankcije režimu u Banjoj Luci. A ako to ne učini, velike su šanse da će sljedeća administracija – čak i ako bude riječ o još jednom republikanskom predsjedniku – vrlo brzo ponovo otvoriti to pitanje.
Za zagovornike stabilnog, sigurnog i demokratskog Zapadnog Balkana, bliskog Sjedinjenim Državama, ključ i dalje leži u angažmanu i s demokratima i s republikancima u Washingtonu, a naročito na Capitol Hillu. Na kraju krajeva, Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji će nadživjeti i ovu administraciju, i sljedeću, i onu nakon nje, usvojen je ubjedljivom dvostranačkom većinom. Oni u regionu koje brine smjer američke politike stoga moraju, bez obzira na ishod utorkovih međuizbora, biti spremni da svojim američkim sagovornicima ponude konkretne i primjenjive prijedloge za novi kurs. Kurs za koji će zakonodavci u Washingtonu biti uvjereni da bolje služi američkim interesima na Zapadnom Balkanu od politike koju je Trumpova administracija dosad vodila.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.