Dok građani upozoravaju na neodgovornu vožnju, stručnjaci problem vide i u infrastrukturi koja nije prilagođena svim učesnicima u saobraćaju. Ko je odgovoran za sigurnost, vozači, romobilisti ili sistem?
U teškoj saobraćajnoj nesreći poginuo motociklista.
Povrijeđen motociklista.
Sudarili se automobil i motocikl.
Vozač udario maloljetnika na romobilu.
Sudarili se automobil i električni romobil.
Ovakvi naslovi svakodnevna su pojava u bh. medijima. Na ulicama se, međutim, svakodnevno susreću različiti učesnici, od pješaka i vozača romobila do motociklista, čija brzina i način vožnje često izazivaju strah i negodovanje građana.
Šta kažu građani
– Ja živim na Mojmilu i ova traka koja je za romobile, međutim oni često jure iako imaju zvono da upozore pješake, ali često to ne rade. Ja se čvrsto držim pravila i nisam nikad na njihovoj traci. (Jeste li nekad bili u opasnosti?) Pa jesam, ne čujem ga a on mi iza leđa i prepadnem se.
– Užasno. Ima traku, a on ide pješačkim prelazom. (Šta bi trebalo uraditi da se to promijeni?) Zakon. Kazne.
– (A motociklisti?) A to je posebna priča. Od semafora do semafora 150 na sat, to je iritacija klasična. Ide sa zelenog, a čeka ga crveno, ide 150, ja ne znam koje je to fol, ako ti se val otvorio okej, ali tih 50 metara to mi baš nije nikako jasno. JOš kad ih vidim u patikama i majici, nigdje opreme, to je posebna priča.
Statistika pokazuje da posljedice saobraćajnih nesreća nisu male. U Bosni i Hercegovini je tokom 2025. godine zabilježeno 8.124 saobraćajne nesreće sa povrijeđenima. Povrijeđeno je ukupno 11.536 osoba, dok je 288 ljudi izgubilo život.
Prema podacima koje je Bosna i Hercegovina dostavila Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, motociklisti čine devet posto svih poginulih u saobraćaju.
“Nama najviše smetaju motorna vozila, jer oni najviše nesigurnosti proizvode u ovoj zemlji i najveći broj poginulih imamo radi motornih vozila, najveće zagađenje u gradovima imamo radi motornih vozila. Dajte da ulažemo samo 10% onoliko koliko ulažemo u motorni saobraćaj za razvoj nemotorizovanog saobraćaja i planiranju infrastrukture. Vidjećete da ćemo imati efekte i u poboljšanju sigurnosti i ekološko poboljšanje”, ističe Osman Lindov, saobraćajni stručnjak.
Podaci pokazuju da su među najčešćim uzrocima nesreća neprilagođena brzina, nepoštovanje propisa i vožnja pod uticajem alkohola. Ipak, odgovornost za sigurnost na ulicama, smatraju savjesni učesnici, snose svi.
“Uvijek se trudim da vozim po relacijama koje su predviđene za vožnju, pratim na aplikaciji koja je zona crvena gdje ne bih trebala voziti, toga se pridržavam i to je to. Ako jednostavno pratite, gledate kuda treba da vozite, na Vilsonovom šetališti npr. mislim da nema nikakvih problema”, navodi vozačica romobila, Irma.
Međutim, i kada se pravila poštuju, postavčja se pitanje koliko je infrastruktura prilagođena svim učesnicima u saobraćaju.
“Govorimo o infrastrukturi koja je loša, koja je neizgrađena, koja nema prostora za pješake, motocikliste i bicikliste, podrazumijeva sukobe motornih vozila sa svim ovim, i to nam se dešava i u gradskim i izvangradskim sredinama. Neki smatraju da je tzv ležeći policajac i kamera rješenje za svu sigurnost”m pojašnjava Lindov.
Kazne i kamere mogu djelovati na ponašanje vozača, ali za sigurnije ulice potrebno je više, od odgovornijih učesnika do infrastrukture prilagođene svima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.