Dok kupci u marketima često biraju proizvode prema cijeni, domaći pčelari upozoravaju da im je sve teže plasirati med u čiju su proizvodnju uložili mnogo rada i novca. Upravo će cijene, kvalitet i značaj domaće proizvodnje biti među temama koje prate manifestaciju “Banjalučki dani meda”.
Miljana Kaurin iz Pčelarstva Kaurin kaže da je proizvodnja isplativa, ali da pčelari ulažu mnogo truda kako bi došli do kvalitetnog proizvoda, a potom pronašli kupce.
Njeno gazdinstvo proizvodi više vrsta meda, zavisno od područja na kojem pčele prikupljaju nektar. Bagremov med dolazi s područja Banje Luke, kestenov iz Bakinaca, dok se planinski livadski i šumski med proizvode na području Mrkonjić Grada, ispod planine Lisina i u Podraškim poljima.
“Ima mnogo posla, a svi mi pčelari imamo problem zbog lažnog meda, što nam otežava prodaju. Inače bismo mogli lijepo da živimo od ovog posla”, kaže Kaurin.
Ona smatra da potrošači prilikom kupovine ne bi trebalo da gledaju samo cijenu, već i porijeklo proizvoda, te preporučuje kupovinu direktno od provjerenih pčelara.
“Mi se mučimo da prodamo svoje domaće proizvode, za koje garantujemo. Uvijek bih preporučila da se med kupuje od pravog pčelara. Možda je malo skuplji, ali znate šta kupujete”, navodi Kaurin.
Njen med dostupan je na sajmovima, u Krajiškoj kući i biošopu Divna, dok značajan broj kupaca dolazi direktno na kućnu adresu.
Ekonomski položaj pčelara u velikoj mjeri zavisi od prinosa.
Prema podacima objavljenim u septembru, u Republici Srpskoj registrovano je oko 5.800 pčelara koji brinu o više od 167.000 košnica. Oko 80 posto pčelara ima manje od 30 košnica, dok profesionalni proizvođači sa više od 60 košnica čine svega sedam do osam posto ukupnog broja. Prosječni prinosi posljednjih sezona kreću se između 15 i 20 kilograma po košnici.
To pokazuje da je pčelarstvo za veliki broj proizvođača dopunski izvor prihoda, dok je razvoj ozbiljnijeg posla povezan s većim ulaganjima, organizacijom proizvodnje i sigurnim kanalima prodaje. Dodatni izazov predstavljaju vremenske prilike, jer od cvjetanja biljaka i dostupnosti nektara zavisi koliko će meda pčele proizvesti.
Prema istim podacima, za direktne podsticaje pčelarima u Republici Srpskoj ove godine izdvojeno je 1,9 miliona KM, uz dodatnu podršku za modernizaciju opreme.
Predsjednik Udruženja pčelara, osoba sa invaliditetom i žena “Pčelica” Gostimir Radulović ističe da je promocija domaćih proizvoda važna i zbog šire uloge pčela u proizvodnji hrane i očuvanju prirode.
“Pčele vrše oprašivanje 70 posto biljaka koje nas okružuju, što znači da bez njihovog vrijednog rada ne bi bilo ni 70 posto hrane koju konzumiramo”, rekao je Radulović, najavljujući prvo izdanje manifestacije
“Banjalučki dani meda”, za koju očekuje da će narednih godina okupiti još više izlagača.
Za potrošače, razlika u cijeni od nekoliko maraka može biti važna, ali cijena sama po sebi nije dokaz kvaliteta. Porijeklo, deklaracija i povjerenje u proizvođača važni su pri izboru, dok se autentičnost meda pouzdano utvrđuje odgovarajućim analizama.
Za domaće pčelare, s druge strane, održivost proizvodnje ne zavisi samo od toga koliko košta kilogram meda, već i od toga koliko ga mogu proizvesti i prodati. Zato su direktna prodaja, sajmovi i podrška domaćim proizvođačima važan dio borbe da pčelarstvo ostane održiva djelatnost.
Manifestacija “Banjalučki dani meda” građanima će pružiti priliku da se upoznaju s domaćim pčelarima, njihovim proizvodima i značajem pčela za očuvanje prirode. Uz promociju domaćeg meda i proizvoda od meda jedan od važnih ciljeva je podizanje svijesti o važnosti oprašivanja i kupovine proizvoda od lokalnih proizvođača.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.