Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pita se hoće li Srbija na bilo koji način službeno učestvovati u sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca te bi li takav potez mogao izazvati novi politički skandal.
Njemački list podsjeća na izjavu srbijanskog ministra pravde Nenada Vujića, koji je nakon Mladićeve smrti za jednu bosanskohercegovačku televiziju kazao da je “general Mladić general i da je protokol poznat” te dodao da će ono što mu kao generalu pripada “sigurno biti ispoštovano”.
Dio srbijanskih medija i političkih aktera tu je izjavu protumačio kao moguću najavu državne sahrane. FAZ, međutim, ocjenjuje da će konačna odluka o tome hoće li se i na koji način država uključiti u Mladićev posljednji ispraćaj zavisiti prije svega od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Njemački dnevnik navodi kako se Vučić u prvim reakcijama držao suzdržano. Poznato je, međutim, da se otprilike sedmicu prije Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu tražeći da se teško bolesni zatvorenik prebaci u bolnicu u Srbiji. Zahtjev nije prihvaćen.
Gdje će Mladić biti sahranjen?
FAZ smatra malo vjerovatnim da bi Ratko Mladić mogao biti sahranjen u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj je rođen i odrastao, ali i na čijem su području počinjeni zločini zbog kojih je pravosnažno osuđen.
Njemački list ocjenjuje da bi podizanje groba koji bi mogao prerasti u mjesto njegovog veličanja u Bosni i Hercegovini bilo politički izuzetno problematično. Dodaje i kako takvo rješenje, prema dostupnim informacijama, vjerovatno ne bi odgovaralo željama njegove porodice, prenosi DW.
Srbijanski mediji, naime, navode da je Mladić navodno želio biti sahranjen pored svoje kćerke Ane, koja je 1994. godine, u dobi od 23 godine, počinila samoubistvo.
FAZ piše o kultu Ratka Mladića u Srbiji
U analizi njemačkog lista posebno se ističe odnos dijela srbijanskog društva i državnih struktura prema Mladiću proteklih godina. FAZ piše kako je u Srbiji, barem indirektno, tolerisano ili podsticano stvaranje njegovog kulta ličnosti, dok su ratni zločini za koje je osuđen u dijelu javnosti negirani, relativizirani ili otvoreno veličani, prenosi Deutsche Welle.
Kao jedan od najupečatljivijih primjera list navodi veliki mural Ratku Mladiću u centru Beograda. Mural je dugo bio predmet političkih i društvenih prijepora, a FAZ podsjeća i na postupanje državnih institucija te dolaske pojedinih visokopozicioniranih srbijanskih političara na mjesto na kojem se nalazio.
Njemački list smatra da reakcije nakon Mladićeve smrti dodatno pokazuju koliko se Srbija još uvijek teško suočava s naslijeđem ratova iz 1990-ih.
U tom kontekstu FAZ izdvaja i reakciju beogradske Crvene zvezde. Najtrofejniji srbijanski nogometni klub i nekadašnji osvajač Kupa evropskih prvaka na društvenim je mrežama nakon Mladićeve smrti objavio poruku: “Generale, vječna slava i hvala.”
Upozoravaju da se veličanje Ratka Mladića ne zaustavlja na Srbiji. Njegov kult, navodi list, prisutan je i u Republici Srpskoj, pri čemu posebno ističe Milorada Dodika i njegov dugogodišnji odnos prema Mladiću i ratnom naslijeđu bosanskih Srba.
Njemački list povlači paralelu sa Slobodanom Miloševićem
Situacija u kojoj se sada nalazi Srbija, piše FAZ, podsjeća na politički problem koji se pojavio nakon smrti Slobodana Miloševića 2006. godine.
Milošević je umro od srčanog udara u pritvorskoj jedinici u Haagu prije završetka sudskog postupka. Tadašnje srbijanske vlasti, predvođene predsjednikom Borisom Tadićem, morale su odlučiti gdje će bivši predsjednik biti sahranjen i kako spriječiti da njegov grob postane mjesto okupljanja i hodočašća velikosrpskih nacionalista.
Jedna od mogućnosti o kojoj se tada govorilo bila je sahrana u Rusiji, gdje su Miloševićeva supruga Mirjana Marković i sin Marko otišli nakon njegovog pada s vlasti.
Na kraju je pronađeno neuobičajeno rješenje. Milošević je sahranjen u dvorištu porodične kuće u Požarevcu, uz posebno odobrenje, čime je izbjegnuto stvaranje klasičnog javnog grobnog mjesta koje bi moglo postati političko okupljalište.
FAZ sada sličnu dilemu prepoznaje i u slučaju Ratka Mladića.
Njemački list zaključuje kako Mladićeva smrt ponovo otvara mnogo šire pitanje odnosa Srbije prema ratovima 1990-ih i zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini.
Ratko Mladić do kraja života nije pokazao kajanje za zločine zbog kojih je osuđen. Zbog toga njemački dnevnik ne očekuje da će njegova smrt sama po sebi podstaći ozbiljniju i otvoreniju raspravu u Srbiji o ratnim zločinima počinjenim u ime projekta stvaranja velike Srbije.
Upravo zato pitanje njegove sahrane nadilazi odluku o mjestu posljednjeg počivališta. Za njemački list ono je i politički test odnosa današnje Srbije prema Ratku Mladiću, njegovim zločinima i naslijeđu ratova iz 1990-ih.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.