Naime, nakon odobrenja u Evropskom parlamentu, Evropski pakt o migracijama i azilu moraju odobriti i države članice odnosno Vijeće EU-a.
Očekuje se da će novo evropsko zakonodavstvo o azilu stupiti na snagu 2026. godine.
Pakt o migracijama sastoji se od deset zakonskih akata, koji bi trebali osigurati veću solidarnost među članicama, brži postupak azila i bolje upravljanje granicama.
Preliminarna provjera državljana
Novi zakon omogućit će kontrolu državljana trećih zemalja na vanjskim granicama EU-a, a uvodi i proširenu bazu podataka Eurodac koja će prikupljati otiske prstiju, fotografije lica i podatke o osobnim dokumentima migranata.
“Predviđen je postupak preliminarne provjere državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU. Preliminarna provjera i dosljedna registracija osoba u evropski sistem za usporedbu otisaka prstiju tražitelja azila (sistem Eurodac) značajno će pridonijeti tome da se osobe koje se nalaze u EU za usporedbu otisaka prstiju u EU, uvedu u postupak preliminarne provjere na višu razinu unutarnje sigurnosti u EU-ju”, stoji u obrazloženju novog EU migracijskog zakonodavstva.
Nakon provedenog postupka provjere državljani trećih zemalja upućuju se na daljnji postupak na granici i to postupak azila ili postupak vraćanja. To bi trebalo pridonijeti učinkovitijim i bržim postupcima utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za međunarodnu zaštitu.
Uspostavljaju se i novi postupci za azil koji bi trebali biti učinkovitiji. Predviđen je granični postupak azila na vanjskim granicama (ubrzani postupak na granicama, otocima ili u centrima za zadržavanje u zemljama prve granične crte) koji će biti obavezan za one strance koji dolaze iz zemlje s niskom razinom priznavanja međunarodnih zaštite, koji dovode vlasti u zabludu ili predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
“Na taj način rasteretit će se sustavi azila i prihvata država članica, a osobe kojima je potrebna zaštita brže će doći do nje. S druge strane, osobe koje nemaju pravo na zaštitu bit će brže uključene u proces zaštite ili povratak u zemlju porijekla ili tranzita”, navodi se.
Krizne situacije
Sistem vraćanja odbijenih osoba trebao bi se, kako navode, temeljiti na učinkovitijim i humanijim procedurama, uz puno poštivanje načela zabrane vraćanja i temeljnih prava. Ograničavanje zloupotreba azila Novo europsko zakonodavstvo također uvodi mjere za ograničavanje zlouporabe sustava azila i sekundarnih kretanja. Pritom su naglasili da će se i dalje jačati poštivanje temeljnih prava, posebice ranjivih skupina.
“Maloljetnici bez pratnje neće biti uključeni u granične postupke, osim u slučaju sigurnosnog rizika, a međunarodne i nevladine organizacije moći će pratiti dosljedno poštivanje navedenih prava tijekom prethodnih provjera i graničnih postupaka”, naveli su.
Članice EU-a tako bi trebale moći brže reagirati na krizne situacije, poput masovnog dolaska migranata ili više sile, poput epidemije covida-19, budući da su za takve situacije postavljena posebna pravila ili odstupanja od postupka azila i postupka povratka te poseban mehanizam solidarnosti.
Migracijski pakt uvodi obveznu, ali fleksibilnu solidarnost s državama članicama koje će se naći pod migracijskim pritiskom. Ostale zemlje EU-a moći će im pomoći premještanjem tražitelja azila na svoj teritorij, plaćanjem financijskih doprinosa u vrijednosti od oko 20.000 eura ili pružanjem operativne potpore. Na godišnjoj razini broj relokacija unutar EU bit će određen na minimalno 30.000 osoba, a ukupni iznos doprinosa na minimalno 600 miliona eura.