Njegov rad ne ogleda se samo u proizvodnji meda, već i u kontinuiranom prenošenju znanja i iskustva. Ferhatović je poznat po tome što nesebično dijeli savjete sa kolegama pčelarima, posebno onima koji tek ulaze u ovaj zahtjevan, ali plemenit posao. Kroz gostovanja u emisijama, javne nastupe i direktan rad na terenu, govori o ključnim izazovima pčelarstva utjecaju klimatskih promjena, pravilnoj pripremi pčela za zimu, kao i upravljanju pašama poput bagremove i livadske.
Posebno se ističe njegova agilnost u popularizaciji pčelarstva. Ferhatović kontinuirano radi na podizanju svijesti o značaju pčela za ekosistem i poljoprivredu, naglašavajući da pčelarstvo nije samo proizvodnja meda, već i očuvanje prirodne ravnoteže. Svojim edukativnim pristupom motivira mlade ljude da se uključe u ovu djelatnost, ali i postojeće pčelare da unaprijede svoje metode rada.
Kroz radionice, savjetovanja i neformalne susrete sa pčelarima, on prenosi praktična znanja o pravilnom održavanju pčelinjih zajednica, prevenciji bolesti i optimizaciji prinosa. Njegov edukativni rad posebno dolazi do izražaja u savjetima o savremenim tehnikama pčelarenja, pravilnoj upotrebi opreme i prilagođavanju klimatskim promjenama koje sve više utiču na pčelinju pašu i proizvodnju meda.
Kao korisnik općinskih projekata podrške, kroz koje je dobio savremenu opremu poput LR košnica, Ferhatović pokazuje kako se ulaganja u pčelarstvo mogu iskoristiti na pravi način – za povećanje kvaliteta i količine proizvodnje, ali i za edukaciju drugih pčelara kroz primjer dobre prakse.
U svojim javnim istupima posebno naglašava važnost očuvanja kvaliteta domaćeg meda. Ističe da su loše sezone i nepovoljni klimatski uslovi dodatno otežali proizvodnju, ali i da je pravi problem nelojalna konkurencija.
-Razloga je više, kaže Ferhatović. Veliki trgovački lobiji favoriziraju uvozni med iz dalekoistočnih zemalja, koji je znatno jeftiniji. Uz to, suočavamo se i sa pojavom patvorenog meda koji nema nikakvu vrijednost, a prodaje se po mnogo nižim cijenama. To direktno ugrožava domaće proizvođače koji nude kvalitetan i prirodan proizvod.
Dodaje da pčelarstvo postaje sve zahtjevnije zbog klimatskih promjena, ali i zbog sve veće upotrebe pesticida i herbicida u poljoprivredi, koji imaju poguban utjecaj na pčele. Pored toga, sve su prisutnije i bolesti koje ranije nisu bile karakteristične za ove prostore.
Govoreći o plasmanu meda, ističe da je tržište preplavljeno jeftinim uvoznim i patvorenim proizvodima, što otežava prodaju domaćeg meda. Ipak, naglašava da kvalitet ostaje ključna prednost domaćih pčelara.
-Naš med, posebno sa područja kao što su Nišićka visoravan i Romanija, dolazi iz čistih i zdravih ekoloških sredina. Upravo taj kvalitet nas najbolje legitimiše na tržištu, ističe Ferhatović.
Kada je riječ o bolestima pčela, upozorava na nekoliko ozbiljnih prijetnji. Najopasnija je američka gnjiloća, koja može potpuno uništiti pčelinjak, zbog čega se zaražene zajednice moraju ukloniti. Tu su i druge bolesti poput nozemoze, kao i stalno prisutni parazit varoa, protiv kojeg se pčelari moraju boriti tokom cijele godine.
Uprkos svim izazovima, Hasan Ferhatović ostaje primjer predanog i savremenog pčelara. Njegova kombinacija praktičnog iskustva, edukativnog rada i aktivnog zalaganja za unapređenje pčelarstva čini ga jednim od ključnih promotora ove djelatnosti. Kroz svoj angažman ne samo da unapređuje vlastitu proizvodnju, već i pomaže drugima da ostvare bolje rezultate, čime doprinosi jačanju cjelokupnog pčelarskog sektora.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.