Sa zaoštravanjem energetske krize, nekoliko država članica Evropske unije je krenulo da povećava proizvodnju uglja i iskorišćenost kapaciteta za proizvodnju struje iz tog goriva, ali i da vraća ugašene termoelektrane na mrežu i produžava rad postojećih. Istovremeno, te zemlje zvanično ne odustaju od klimatskih i ciljeva u pogledu zaštite životne sredine za 2030. i kasnije.
Prioritet u tom 27-članom privrednom bloku sada je energetska bezbijednost, uz smanjivanje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva.
Zapadnobalkanski region je godinama pod vatrom zbog zagađenja iz velikih ložišta, prvenstveno elektrana na ugalj. Protiv zemalja iz te grupe je unutar Energetske zajednice pokrenuto više postupaka. U ovoj organizaciji su, inače, još i Gruzija, Ukrajina i Moldavija.
Tema preskočena na posljednjem zasjedanju Ministarskog savjeta Energetske zajednice
Ima li prostora za popuštanje za Zapadni Balkan, u trenutku kada se cijela Evropa muči da obezbjedi dovoljno struje da pregura tekuću i narednu zimsku sezonu? Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski potvrdio je da postoje zahtjevi da se produži radni vijek nekih termoelektrana na ugalj koje su već trebalo da budu zatvorene ili im ističe 20.000 radnih sati koje su dobile kroz takozvani optaut mehanizam.
“Otvoreni smo da čujemo argumente onih koji traže takvo produženje. Ipak, treba jasno istaći da je najosnovniji cilj Energetske zajednice i Sekretarijata Energetske zajednice da se postojeće zakonske obaveze za zaštitu životne sredine primjene u potpunosti. to je osnovni i najvažniji princip kojeg slijedimo na ovom planu. S druge strane, treba da se otvori rasprava, a mi smo spremni da čujemo argumentaciju kompanija i vlada koje traže da se limiti povećaju“, izjavio je novinarima poslije godišnjeg sastanka Ministarskog savjeta Energetske zajednice. Međutim, Lorkovski je naglasio da tokom skupa u Beču nije bilo riječi o datoj temi.
BiH predala plan za prevazilaženje spornih pitanja
Ovaj poljski diplomata nije otkrio pojedinosti oko pomenutih inicijativa. Federacija Bosne i Hercegovine je ranije ove godine jednostrano produžila rad dva bloka u elektranama Tuzla i Kakanj u državnom vlasništvu do 2027. i tako zaradila takozvani postupak o rješavanju spora unutar Energetske zajednice.
Isto se desilo Crnoj Gori, nakon što je krajem 2020. ispucala rok od 20.000 sati. Jedina elektrana na ugalj u zemlji, Pljevlja, sada se rekonstruiše i namjera je da se tamošnji sistem uskladi sa standardima EU. Svi pomenuti blokovi su već trebalo da budu zatvoreni ili obnovljeni, a Srbija bi trenutno trebalo da se priprema da prekine proizvodnju u elektranama Kolubara A i Morava.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, koja unutar okvira Energetske zajednice ima još brojna neriješena pitanja, Lorkovski je kazao da je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac otkrio plan za prevazilaženje svih neusaglašenosti. Protiv BiH su u toku postupci vezani za, između ostalog, kašnjenje u usvajanju zakona i propisa i razdvajanju proizvodnje i distribucije električne energije.
Lorkovski je napomenuo da će sekretarijat o pomenutim sporovima razgovarati sa centralnom vladom, ali i sa entitetima, zbog kompleksnosti političkog sistema zemlje.