„Naravno, pravimo planove za vanredne situacije kako bismo osigurali da zdravstveni sistem bude pripremljen i da može nastaviti pružati njegu“, rekao je portparol Richard Peeperkorn na brifingu UN-a za novinare u Ženevi.
Dodao je da je plan za nepredviđene slučajeve pomoćni i apsolutno neće spriječiti očekivanu značajnu, dodatnu smrtnost uzrokovanu vojnom operacijom.
„Vojna operacija će dovesti do novog talasa raseljavanja, veće prenaseljenosti, manjeg pristupa hrani, vodi i sanitarijama“, dodao je on.
Rekao je i da je WHO „izuzetno zabrinuta” da će zbog moguće vojne operacije u Rafahu „prelaz biti zatvoren“.
Dodao je da se u okviru plana za vanredne situacije, agencija i njeni partneri zalažu da „šta god da se dogodi, prelaz ostane otvoren“ jer je u središtu humanitarne operacije.
Što se tiče pothranjenosti, portparol je rekao da postoji blago poboljšanje u dostupnosti i raznovrsnosti hrane.
Izrael je pokrenuo brutalnu ofanzivu na Pojas Gaze od prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra 2023. godine od kada je više od 34.500 Palestinaca ubijeno, a više od 77.800 ranjeno.
Izraelski rat je gurnuo 85 posto stanovništva Pojasa Gaze u interno raseljene uz akutnu nestašicu hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno, podaci su Ujedinjenih nacija.
Izrael je pred Međunarodnim sudom pravde optužen za genocid. Privremenom presudom u januaru Tel Avivu je naloženo da zaustavi genocidna djela i poduzme mjere kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći civilima u Gazi.