Potvrdio je to delegat iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Faruk Đozić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nakon Vijeća naroda RS-a, o amandmanima će odlučivati Zajdnička komisija Skupštine RS-a i Vijeća naroda RS-a, a ukoliko i ova institucija ne odobri amandmane, zahtjev Bošnjaka će se naći pred Ustavnim sudom RS-a.
Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a omogućavaju međusobnu razmjenu zemljišta između opština, gradova i RS-a.
U izmjenama zakona poljoprivredno zemljište u RS-u se navodi kao svojina RS-a, uprkos odluci Ustavnog suda BiH 2020. godine kojom je definisano da je svo poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.
Ustavni sud je odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.
Sedam delegata Vijeća naroda RS-a podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a.
Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu osporene odredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu.
Od Narodne skupštine RS-a zatraženo je 29. oktobra 2019. godine da dostavi odgovor na zahtjev.
Narodna skupština je odgovor dostavila 2. decembra 2019. godine.
Ustavni sud je zaključio da je osporena odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS-a, protivna Ustavu BiH, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Poljoprivredno zemljište je u većini slučajeva pripadalo poljoprivrednim gazdinstvima ili zemljoradničkim zadrugama prije rata u BiH.