Naime, firma BH Magnezij & Minerali, u vlasništvu njemačke kompanije MFE GMBH, planirala je izgradnju industrijskog kompleksa u naselju Osmanlije, u kojem bi se proizvodio metalni sirovi magnezij, spinel, suhi led i legure aluminija i magnezija. Ovaj projekt je od strane investitora bio predstavljen kao jedan od najvećih u postratnom periodu Kupresa.
Međutim, građani Kupresa su zabrinuti zbog mogućih negativnih utjecaja projekta na okoliš, koji bi mogao uništiti prirodu, čisti zrak i vodu, te učiniti općinu rudarski zagađenim gradom. Zbog tih briga, održana je javna rasprava u kolovozu 2024. godine, koja je izazvala veliki interes građana.
Tokom rasprave, građani su ukazali na mnoge propuste u pripremi projekta i postavili niz pitanja o njegovim potencijalnim posljedicama. Također, pismenim putem su se obratili Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Kroz povećani angažman građana, udruženja kao što je “Stožer” i pokreta “Karton revolucija”, uz podršku organizacija poput Aarhus, tema rudnika magnezijuma postala je važna na regionalnoj razini. Ova mobilizacija, uz saradnju s donositeljima odluka na federalnoj razini, rezultirala je odbijanjem Studije utjecaja na okoliš.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izdalo rješenje koje odbija projekt rudnika na temelju činjenice da nije predviđen Prostornim planom Kantona 10 za narednih 20 godina. Ovaj uspjeh građana predstavlja značajan iskorak u borbi za zaštitu prirode na Kupresu, iako BH Magnezij & Minerali ima mogućnost ponovo podnijeti zahtjev uz novu studiju.