“Dok se cijeli svijet bavi donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ovakvom odlukom žrtve se nakon 28 godina suočavaju sa nastavkom etničkog čišćenja i posljednjom fazom brisanja antifašističkih vrijednosti u gradu u kojem je počinjen genocid”, ističe se u pismu ambasadorima.
Navode da će biti promijenjen naziv ulice, koji je dat po Reufu Selamanagiću Crnom, Srebreničanu koji se borio u Narodnooslobodilačkom ratu te je bio sarajevski obavještajac. Njegovu tablu je Ratko Mladić tražio da se skine prilikom dolaska u Potočare 1995. godine.
“Od ponedjeljka će biti izbrisana i zauvijek uklonjena najpoznatija tabla u svijetu, nakon Drugog svjetskog rata, sa nazivom ulice ‘Reuf Selamanagić Crni’, čije skidanje je 1995. godine naredio ratni zločinac Ratko Mladić. Tada je to uradio zločinac Mladić, a 28 godina kasnije će to ponovo učiniti odbornici u Skupštini opštine Srebrenica, čije rukovodstvo je i prije 28 godina bilo u sastavu ratnog Predsjedništva, koje je imenovao ratni zločinac Radovan Karadžić, ali i lica sa spiska odgovornih za genocid u Srebrenici”, navodi se još u pismu, dodajući da je ovo možda posljednja molba međunarodnoj zajednici”.
“Prepuštanje na milost i nemilost sljedbenicima Radovana Karadžića i Ratka Mladića je poruka preživjelim žrtvama genocida da zauvijek napuste Srebrenicu. Ostaće u historiji zapisano da su žrtve genocida prepuštene same sebi da se bore sa nepravednim sistemom i diskriminatorskim odlukama srpskih sljedbenika i presuđenih ratnih zločinaca. Zato Vas jos jednom pozivamo da spriječite usvajanje odluke o izmjeni naziva ulica, trgova i naselja u Srebrenici”, poručuju.
Podsjećaju da je 1995. godine donesena jednonacionalna odluka o promjeni naziva ulica, koju je Skupština opštine Srebrenica 2002. godine stavila van snage i vratila prijeratne nazive ulica u Srebrenici.
“Srpske političke partije i odbornici, na čelu sa Momčilom Cvjetinovićem i Milošem Milovanovićem, žele vratiti odluku iz 1995. godine. U nadi da ovaj put, za razliku od 1995. godine, neće izostati reakcija međunarodne zajednice, primite izraze našeg poštovanja”, zaključili su.
Potpisnici pisma su udruženja “Pokret Majke enklave Srebrenice i Žepe”, “Žene Srebrenice”, “Srebreničke majke” i “Žene Podrinja”; zatim općinske organizacije Naroda i pravde, SDA, SDP-a, DF-a i SBiH; Općinska organizacija porodica poginulih boraca i šehida Srebrenica, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11 jula, godišnjice genocida i potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda.
Pismo je poslato amabasadorima Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Turske, Švedske, Švicarske, Nizozemske, OHR-u i OSCE-u.
“Tražit ćemo odmah poništenje usvojenih odluka”
Ranije su se oglasili i iz Udruženja “Preživjeli genocida 11. juli 1995.” i kao predstavnici preživjeli, izrazili su svoju ogorčenost i zabrinutost za opstankom Bošnjaka koji su se vratili u Srebrenicu.
“Ukoliko snaga razuma kod srpskih odbornika ne preovlada, tražit ćemo odmah poništenje usvojenih odluka i iskoristit ćemo sva dozvoljena sredstva da to ostvarimo, jer grad stradalnik, grad u kojem je počinjen najteži zločin poslije drugog svjetskog rata to ne zaslužuje”, zaključuju iz Udruženja “Preživjeli genocida 11. juli 1995.”, istaknuli su, između ostalog.