Bruceloza je zoonoza, zajednička bolest ljudi, domaćih i divljih životinja. Uzročnici bolesti pripadaju rodu Brucella, a najčešće vrste koje izazivaju infekciju kod ljudi su Brucella melitensis, Brucella abortus i Brucella suis. Kod životinja bolest se javlja kao hronična infekcija, često bez vidljivih simptoma, ali s mogućnošću izlučivanja bakterija putem mlijeka, urina i drugih sekreta. Infekcija genitalnog trakta kod životinja može izazvati sterilitet i pobačaje.
Do infekcije kod ljudi najčešće dolazi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim izlučevinama, kao i udisanjem aerosola preko očne sluznice. Poseban rizik predstavlja konzumacija termički neobrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda, dok se prijenos putem mesa i ubodom insekata javlja rjeđe. Iako je prijenos sa čovjeka na čovjeka izuzetno rijedak, zabilježeni su slučajevi prenosa seksualnim putem, intrauterino sa majke na plod, te kroz dojenje. Porodične epidemije mogu se javiti nakon zajedničke konzumacije kontaminirane hrane.
Nakon inkubacije od 5 dana do tri mjeseca (najčešće 2–3 sedmice), bolest počinje naglo sa simptomima koji podsjećaju na gripu: povišena temperatura, zimica, znojenje (naročito noću), glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, te smjena proljeva i zatvora. Čest je i osjećaj depresije. U težim slučajevima javljaju se i kašalj, bol u grudima, te probavne smetnje. Kod trudnica, bruceloza može dovesti do prijevremenog poroda ili rađanja novorođenčadi sa niskom porođajnom težinom, respiratornim tegobama i žuticom.
Bruceloza može zahvatiti bilo koji organ ili sistem u tijelu – jetru, zglobove, kosti, kardiovaskularni i respiratorni sistem, bubrege, koštanu srž i oči. Ukoliko se ne liječi adekvatno, bolest može preći u hronični oblik s periodima povlačenja i ponovne pojave simptoma. Neki pacijenti imaju tzv. undulentnu (valovitu) formu bolesti, sa smjenama groznice i drugih simptoma u intervalima od 2 do 14 dana, a oporavak može trajati i do godinu dana. Klinički relapsi mogu se javiti i nakon uspješne terapije.
Komplikacije bruceloze uključuju upale zglobova, oboljenja kičme, testisa, jetre i kože, te dugotrajni umor. Neurobruceloza, sa znakovima upale mozga i moždanih ovojnica, zabilježena je kod oko 5% pacijenata. Najteža komplikacija je endokarditis (upala srčanih zalistaka), koji može imati i smrtonosni ishod.
S obzirom na to da ne postoji vakcina za humanu brucelozu, prevencija se prvenstveno oslanja na veterinarsku kontrolu i nadzor nad životinjama. Bitne preventivne mjere uključuju: izbjegavanje kontakta s potencijalno zaraženim životinjama i njihovim proizvodima, termičku obradu hrane životinjskog porijekla, kao i nošenje zaštitne opreme kod osoba koje profesionalno dolaze u kontakt s potencijalno zaraženim materijalom (veterinari, farmeri, mesari, laboratorijsko osoblje).
U slučaju pojave simptoma, uz anamnezu o kontaktu sa životinjama ili konzumaciji nepasterizovanih proizvoda u prethodne dvije do tri sedmice, neophodno je odmah se javiti nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Pravovremena dijagnoza i terapija antibioticima značajno smanjuju rizik od komplikacija i hronične forme bolesti. Kod teških komplikacija, poput endokarditisa, pored antibiotske terapije može biti potrebna i hirurška intervencija.