Svijet

UN-ova zvaničnica o Rezoluciji o Srebrenici: Bosanski muslimani su ubijani samo zato što...

Nije prihvatljivo dovoditi u pitanje tragičnu stvarnost onoga što se dogodilo u Srebrenici.

FOTO: UN PHOTO
FOTO: UN PHOTO

Podsekretarka Ujedinjenih nacija i specijalna savjetnica za Prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, pozdravila je usvajanje Rezolucije A/78/L.67 od Generalne skupštine kojom se uspostavlja Međunarodni dan razmišljanja i obilježavanje genocida u Srebrenici 1995. godine, koje će po njenom mišljenju biti od ključnog značaja za odavanje počasti žrtvama, osiguravanje da se njihova žrtva nikada ne zaboravi, kao i cementiranje naslijeđa onih koji su neumorno radili da im dovedu pravdu.

– Usvajanje ove Rezolucije predstavlja važnu prekretnicu kojom treba odati počast žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima i njihovim porodicama. Za zločine počinjene u Srebrenici, Međunarodni sud za Bivšu Jugoslaviju (ICTY) nedvosmisleno je dokazao da su predstavljali genocid. Oni koji nastoje negirati, banalizirati ili promovirati revizionizam u vezi sa ovim i drugim zločinima počinjenim tokom sukoba i presuđenim od nadležnih sudova, štete ne samo žrtvama tih zločina, već i ukupnim naporima za mir i pomirenje u Bosni i Hercegovini i u širem regionu, izjavila je Nderitu.

MAJKE SREBRENICE

Ona je posebno upozorila na stalno prisustvo poricanja genocida, što predstavlja uvredu ne samo za presude sudova, već i za žrtve i preživjele, koji sve to ponovo moraju proživljavati.

– Nije prihvatljivo dovoditi u pitanje tragičnu stvarnost onoga što se dogodilo u Srebrenici. Na sceni je pojačavanje širenja poruka kojima se poriče genocid, što predstavlja ciljano ubijanje muškaraca i dječaka bosanskih muslimana, samo zbog onoga ko su bili, uključujući govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca. Dugo vremena su preživjeli bili jedini koji  koji dižu glas zbog poricanja genocida i morali su objašnjavati, iznova i iznova, da su njihova iskustva bila stvarna. U ovom kao i u mnogim drugim u aspektima svog rada, nikada ne bi trebali biti sami. Negiranje genocida se mora prekinuti i moramo mu se suprotstaviti”, naglasila je specijalna savjetnica.

Istovremeno, ona je pohvalila neumoran rad i nepokolebljivo herojstvo članica udruženja Majke Srebrenice, koje su se kontinuirano borile za pravdu i čiji rad dobija međunarodno priznanje, koje i zaslužuje.

 Majke Srebrenice su odbijale da prihvate šutnju kao odgovor na pitanja o sudbini članova njihovih porodica i doprinijeli su otkrićima prvih masovnih grobnica 1996. Njihov je napor da dokumentuju tragične događaje iz prošlosti i svjedoč pred sudovima je na kraju dovelo do ključnih presuda u Haškom tribunalu. Njihov pokretački napor u borbi za usvajanje međunarodne Rezolucije o obilježavanju genocida u Srebrenici je inspirisao rad na njenom usvajanju u Generalnoj skupštini UN-a, istakla je Nderitu, ujedno priznajući važnu ulogu Memorijalnog centra Srebrenica u tim nastojanjima.

Specijalna savjetnica je također izrazila nadu da će ova Rezolucija i obilježavanje Međunarodnog dana koji je ustanovila stvoriti globalnu priliku za promišljanje i dijalog za razumijevanje i učenje iz prošlosti, kako se tako nešto više nigdje ne ponovi.

Ističući da je krivična odgovornost koju donose sudovi individualna i nikada kolektivna, specijalna savjetnica je također naglasila važnost podrške ove inicijative za mir, ozdravljenje i pomirenje u Bosni i Hercegovini i u širem regionu. S tim u vezi, podsjetila je na brojna saopštenja koja je u tom smislu dala o Bosni i Hercegovini od stupanja na dužnost (juli 2021., april 2022., jul 2022., februar 2023., jul 2023., januar 2024. i april 2024.), kao i na njene dvije posjete zemlji, u julu 2021. i julu 2023. Specijalna savetnica je podsjetila i na svoje posjete Srbiji i Crnoj Gori, u novembru 2021.

– U svojim posjetama vidjela sam i čula iz prve ruke one koji promovišu mir i podsticanje pomirenja. Mnoge takve inicijative vode generacije koje su iskusile sukob i koje znaju kakav on užasan uticaj ima na društvo. Ali mnoge od njih vode i mlađe generacije, širom regiona, koje žele budućnost bez takve podjele, nasilja i mržnje koja ga podstiče, uključujući i govor mržnje. Oni razumiju  da svako ima prvo da pripada bilo kojoj religiji bez straha. Žele da izgrade svijet u kome empatija i razumijevanje prevladavaju nad razlikama i mržnjom. Oni znaju da ono što zbližava ljude je mnogo jače od onoga što bi ih moglo razdvojiti. Oni su šampioni i treba ih podržati, a njihov glas pojačati, istakla je Nderitu napominjući da je jedan broj njih prepoznat kao “Šampioni prevencije” u okviru inicijative koju vodi njen ured.

– Svojim radom, mladi ljudi demonstriraju iz dana u dan da je njihova vizija o njihovoj zemlji kao i o širem regionu vizija prosperitetne budućnosti bez podjela i revizije događaja iz prošlosti. Usvajanje ove Rezolucije pruža im novu priliku da gledaju naprijed i da zajedno radena izgradnji budućnosti u kojoj se sve žrtve poštuju, a njihova patnja priznaje. Ohrabrujem sve aktere da podrže takve pozitivne inicijative i da iskoriste vlastite glasove da govore protiv mržnje i poricanja. Ovu Rezoluciju svaki građanin treba da smatra kao priliku za “izlječenje”, da se krene naprijed i da se osigura da mladi ljudi ne nose priče rata koji su njihovi roditelji morali nositi, napomenula je Nderitu.

ZNAČAJ OBRAZOVANJA

Ona je također ukazala na značaj edukacije o prevenciji i pohvalila obrazovni aspekt Rezolucije, kroz predviđeno uspostavljanje posebnog programa.

– Obrazovanje igra ključnu ulogu u podizanju svijesti o prošlosti i podršci prevenciji u sadašnjosti. Edukacija o prošlim genocidima, ratnim zločinima i zločinima protiv humanost je ključna za prevenciju ovakvih zločina. To zahtijeva održivo ulaganje i promociju obrazovanja putem formalnih i neformalnih sredstava. Arhiva, evidencija i presude Tribunala za bivšu Jugoslaviju, kao i sav posao koji je nakon toga obavljen, uključujući i civilno društvo, dokumentovanje prošlosti i podržavanje kazivanju istine, pruža važno polazište za takvo obrazovanje. Nastavkom unapređenja ovog rada možemo promovirati budućnost u kojoj nema mjesta za govor mržnje i negiranje genocida i srodnih zločina, kako u u BiH tako i u širem regionu, kao i širom svijeta, naglasila je na kraju svoje izjave Nderitu.