Prema tom dokumentu, uočen je rast broja prijavljenih sumnjivih transakcija s 1048 u 2021. godini na 1504 transakcije u 2022.
Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su udvostručene, odnosno 2021. godine iznosile su 129,55 miliona KM, dok je prošle godine taj broj dosegnuo vrtoglavih 260,60 miliona KM.
S adrese Financijsko-obavještajnog odjela tužiteljstvima je lani dostavljeno 15 izvješća kojima je obuhvaćeno 85 osoba za koje postoji sumnja da su počinile kazneno djelo pranja novca.
Godinu ranije tužiteljstvima je dostavljeno 16 izvješća, ali je u njima obuhvaćeno manje osoba, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih osoba. U izvješćima koja su proslijeđena tužiteljstvima sumirano je da postoji sumnja da su lani počinjena kaznena djela pranja novca u vrijednosti od 35,19 miliona KM, dok je 2021. godine ta vrijednost bila tri puta manja, odnosno 10,99 miliona KM.
Također, izdana su 23 naloga bankama za praćenje poslova 14 fizičkih i četiri pravne osobe. U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi s obilježjima pranja novca. Jedan od primjera je da skupine za organizirani kriminal iz EU i BiH registriraju na domaćem tržištu predstavništva poduzeća koja posluju u zemljama EU.
“Na osnovu predstavništava kriminalne grupe otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste samo za primanje novca s računa poduzeća iz zemalja članica EU. Time nastoje prikriti podrijetlo novca koji je stečen raznim kriminalnim radnjama”, navedeno je u izvješću.
Također, utvrđeno je i da pojedine odgovorne osobe u tijelu lokalne samouprave koriste službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave. Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorna osoba u tijelu lokalne samouprave primila novac od kupca zemljišta u javnom vlasništvu. Za tu uslugu ta je osoba dobiveni novac uložila u kupnju nekretnine izvan BiH, piše Večernji list