Nakon toga uslijedilo je utvrđivanje dnevnog reda sjednice, na kojem bi trebalo da se nađe Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Predloženim izmjenama i dopunama zakona za 90 dana se pomjera rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima, koji bi u novom roku trebao biti operativan do 23. marta 2024. godine.
Istovremeno se uvode prijelazne odredbe u vezi sa disciplinskim prekršajima uz neznatne tehničke korekcije pravnih termina radi lakše primjene u praksi.
Pred poslanicima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Predloženim zakonom vrši se prilagođavanje potrebama prakse i otklanjanjaju nedostaci uočeni u njegovoj dosadašnjoj primjeni.
Predloženi zakon usklađen je sa zahtjevima iz Protokola II Multilateralnog sporazuma o stvaranju Evropske zajedničke zrakoplovne oblasti (ECAA) u pogledu naziva i organizacije djelatnosti.
Dopune zakona, između ostalog, osiguravaju pružanje usluga u zračnoj plovidbi na svim kontroliranim aerodromima u BiH, uključujući i aerodrome osnovane nakon stupanja na snagu Zakona.
Poslanici bi trebali razmatrati i principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma utvrdila je usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te podržala principe prijedloga ovog zakona.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je na sjednici Komisije kazao da predloženim zakonom nastoje riješiti neke ključne, praktične probleme koji su se pojavili u praksi i uskladiti taj propis sa drugim zakonskim propisima, ali isto tako uskladiti zakon sa pravnom stečevinom EU.
Po njegovim riječima, jedan od prioriteta koje BiH mora uraditi na putu ka EU jeste i reforma javne uprave.
Ovim izmjenama i dopunama to pitanje nastojimo otvoriti i krenuti sa poboljšavanjem Zakona o državnoj službi, naveo je ministar Bunoza.
Jedna od predviđenih tačaka dnevnog reda je i Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu da se Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu BiH, čiji je predlagač zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić, razmatra po skraćenom postupku.
S obzirom na to da Kolegij nije postigao saglasnost, poslanici će u drugom krugu glasati o tome da li će predloženi zakon biti razmatran po skraćenom postupku.
Predlagač zakona Denis Zvizdić je, na jednoj od ranijih sjednica kazao kako je riječ o jednom od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji zahtijeva da Bosna i Hercegovina, “garantuje institucionalnu pravnu sigurnost svim građanima na teritoriji cijele države na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH“.
Pravosudno tijelo koje se u skoro svim zemljama Evropske unije i u zemljama regiona bavi ovim pitanjem je Vrhovni sud. Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nema Vrhovni sud na državnom nivou. Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovenija su zemlje koje imaju svoj državni Vrhovni sud, kao posebno pravosudno tijelo koje ima kasacionu nadležnost, odnosno bavi se obezbjeđenjem pravne sigurnosti svih građana na teritoriji cijele države, kroz kontrolu zakonitosti, ujednačavanje sudske prakse i odlučivanje po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima – naveo je Zvizdić tada.
Na dnevnom redu današnje sjednice bi trebalo da se nađe i više izvještaja, nekoliko poslaničkih inicijativa, te davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma, ugovora i memoranduma.