“Međunarodni sukob s Rusijom mogao bi imati dramatične posljedice po Austriju i vojsku u narednim sedmicama.
Postoji rizik od okončanja daleko najvažnije strane misije: učešća u mirovnoj misiji EU u Bosni i Hercegovini pod nazivom Althea”, navodi Der Standard.
Rutinska stvar
Austrija je uključena u misiju u BiH, koja je pod mandatom UN-a, od 2004. godine, uprkos svom neutralnom statusu.
List navodi da Austrija ima najveći kontingent trupa među zemljama učesnicama, a čak je i komandovala misijom, posljednji put s general-majorom Antonom Wesselyjem.
Da bi se misija nastavila, mandat joj treba biti produžen u Vijeću sigurnosti UN-a početkom novembra.
Der Standard navodi da je to do sada je to bila rutinska stvar “koja se jedva primjećivala”.
“Međutim, rat u Ukrajini i rastući sukob između Rusije i Zapada potpuno su promijenili situaciju”, dodaje se.
Ako Rusija stavi veto na produženje misije na Vijeću sigurnosti UN-a, bila bi izgubljena pravna osnova za tu misiju.
Prema informacijama do kojih su došli novinari Der Standarda, austrijsko Ministarstvo odbrane je za ovaj slučaj već posebno planiralo izlazak iz misije.
“U ljeto je osoblje ministrice Tanner izradilo ‘izvještaj o opcijama’ u kojem su predstavljeni svi scenariji”, navodi se.
To bi moglo uključiti i napuštanje misije, a iz vojnih izvora je potvrđeno da bi ta opcija bila “teoretski i praktično moguća”.
Potrebna odluka vlade
Međutim, kako se navodi, za to bi bila potrebna odluka savezne vlade, kao što je to bio slučaj s povlačenjem plavih šljemova sa Golana 2013.
List navodi da se Vlada i dalje nada da Kremlj neće blokirati mandat UN-a, te da se o ovoj temi govorilo na marginama 77. Generalne skupštine UN-a u New Yorku.
Neki sumnjaju da ruski predsjednik želi unijeti nove nemire i podjele u EU. To bi se lako moglo postići ciljanom destabilizacijom na Balkanu, navodi list, te dodaje da neki vjeruju da bi Putin mogao postupiti po pozivu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, prenosi N1.
Drugi su stava da Putin neće ići tako daleko “jer bi se vojna operacija mogla nastaviti i bez mandata UN-a, na primjer ako Predsjedništvo BiH zatraži pomoć NATO-a, protivno glasanju Dodika.
Takvo nešto, smatraju, ne bi bilo u interesu RS, jer bi upravo predstavljalo scenario nakon jugoslovenskih ratova do 2004.
Prije misije Althea su međunarodne snage, SFOR, osigurale mir i red pod komandom NATO-a.
“Ukoliko bi se transatlantski savez, kojem pripadaju 23 od 27 država EU, uključio bez mandata UN-a, neutralna Austrija bi imala problem.
Bez mandata UN-a dalje učešće bilo bi nezamislivo, a povlačenje austrijskih vojnika bilo bi realno”, smatra Ministarstvo odbrane”, dodaje Der Standard.