Jens Kerstan, gradski senator za okoliš, rekao je u subotu za njemačke novine Welt am Sonntag da bi Hamburg mogao ograničiti dostupnost tople vode u određena doba dana “u slučaju akutne nestašice plina”, prenosi Business Insider.
Kerstan je upozorio da bi uz potencijalno racionaliziranje tople vode, Hamburg također mogao razmotriti smanjenje maksimalne sobne temperature u mreži područnog grijanja.
Također kaže da, ukoliko dođe do nestašice plina, tehnički razlozi značili bi da ne bi bilo moguće razlikovati komercijalne i privatne kupce u Hamburgu.
“Mi smo u puno goroj krizi nego što većina ljudi misli”, rekao je Kerstan u drugom intervjuu za Hamburger Abendblatt u nedjelju. On je pozvao građane da se kraće tuširaju, izbjegavaju kupke i ugrade moderne termostate i tuševe koji štede vodu.
“Što više štedimo sada, to će zimi biti bolja situacija jer će se skladišta napuniti”, rekao je za Hamburger Abendblatt, govoreći o smanjenju potražnje za prirodnim plinom.
Zapadne zemlje počele su okretati leđa ruskim energetskim izvorima nakon što je ta zemlja napala Ukrajinu krajem februara. Uvedene su sankcije ruskom energetskom sektoru u pokušaju da se našteti finansiranju ruske vojske i invazije, dok je Moskva uzvratila prekidom opskrbe plinom nekim evropskim zemljama koje su odbile plaćati u rubljima, a nekim drugima, poput Njemačke, smanjila isporuke.
Njemačko ministarstvo ekomomije i zaštite klime saopćilo je da je Njemačka ranije uvozila oko 55 posto svog plina iz Rusije, ali da je taj uvoz pao na 35 posto do sredine aprila. Berlin kaže da bi ruski uvoz mogao iznositi samo 10 posto njemačke potrošnje prirodnog plina do ljeta 2024. godine.
Kao i druge zemlje, Njemačka se očajnički traži način da pokrije rupu u opskrbi plinom. Čelnik Njemačke federacije sindikata rekao je za Bild am Sonntag da bi plinska ‘uska grla‘ mogla uzrokovati kolaps “cijelih industrija” uključujući aluminij, staklo i kemikalije.
Ministarstvo ekonomije je 23. juna objavilo da je Njemačka ušla u drugu od svojih tri faze plana za hitne slučajeve u vezi situacije s plinom te upozorilo da su zalihe pod velikim pritiskom. Njemački ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habeck izjavio je kako je glavni prioritet zemlje punjenje skladišta plina, za koja je rekao da su za 58 posto punija nego prošle godine.
Zemlja je uvezla više prirodnog plina iz Norveške i Nizozemske, kao i više ukapljenog prirodnog plina (LNG). Uz poticanje energetske učinkovitosti i jačanje infrastrukture obnovljive energije, Njemačka je također izradila planove za pokretanje neaktivnih elektrana na ugljen kao kratkoročno rješenje.
Upozoravajući na ekstremni skok cijena plina od 700 posto u Evropi od početka prošle godine, što cijeli kontinent gura na rub recesije, Bloomberg, pak, ističe da je taj energent trenutno najvažnija i najtraženija roba na svijetu.